Čelnici država članica Europske unije stigli su u Bruxelles na drugi samit u dva mjeseca te su dogovorili novi paket pomoći Ukrajini, na platformi X objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
"Imamo dogovor. Svih 27 čelnika dogovorilo se o 50 milijardi eura paketa pomoći Ukrajini, za što će novac biti izdvojen iz proračuna EU-a. To osigurava postojano, dugoročno, predvidljivo financiranje za Ukrajinu. EU preuzima vodstvo i odgovornost u podršci Ukrajini. Znamo što je u pitanju", napisao je.
We have a deal. #Unity
— Charles Michel (@CharlesMichel) February 1, 2024
All 27 leaders agreed on an additional €50 billion support package for Ukraine within the EU budget.
This locks in steadfast, long-term, predictable funding for #Ukraine.
EU is taking leadership & responsibility in support for Ukraine; we know what is…
Glavni problem dosad je bilo protivljenje mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je prijedlog o 50 milijardi eura vrijednom paketu blokirao i u prosincu, ali se odonda očito predomislio.
Ukrajina bez tih sredstava ne bi ostala bez oružja ili vojne opreme, s obzirom na to da se to financira iz budžeta pojedinih država članica. Međutim, postojala je bojazan da će se ukrajinska ekonomija urušiti pod teretom ruske invazije, kao i strah zbog poruke koju nedostatak konsenzusa šalje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Europski novac, zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Europskom bankom za obnovu i razvoj, omogućio je unatoč da se usprkos ratu nastave isplaćivati plaće ukrajinskim učiteljima, doktorima i vojnicima. Bankomati još uvijek funkcioniraju, a neke su zgrade nakon uništenja donekle obnovljene.
Europska unija spremna na "nuklearnu opciju"
Zbog Orbána je 26 zemalja članica bilo spremno, piše Financial Times, zaprijetiti Mađarskoj da će ostati bez svih sredstava iz europskog proračuna. Prošlog su vikenda u dokumentu neimenovanog dužnosnika Vijeća EU-a navedene mjere usmjerene na mađarsko gospodarstvo koje će biti implementirane ako mađarski premijer ne popusti.
"Ne postoji plan B pomoć za Ukrajinu. Na Orbánu je da odluči je li Mađarska dio naše zajednice", jutro prije sastanka ustvrdio je poljski premijer Donald Tusk.
Pročitajte i ovo
Orbán je u intervjuu za francuski tjednik Le Point rekao da je spomenuti plan poput ucjenjivačkog priručnika koji bi Mađarsku stavio pod veliku financijsku blokadu i zbog kojeg bi Mađarska pretrpjela armagedon.
Diplomati su uoči sastanka signalizirali da je na stolu bila i "nuklearna opcija", odnosno izbacivanje Mađarske iz procesa glasanja u Europskoj uniji, što je najozbiljnija politička sankciju zemlji članici.
"To dosta dobro opisuje povjerenje između Orbána i drugih europskih čelnika", za Politico je rekao je anonimni visoki dužnosnik Europske unije.
Pročitajte i ovo
Takva odluka bila bi povijesni potez za čelnike država članica Europske unije.
"Ako Orbán doista ponovno blokira sporazum o proračunu i 50 milijardi eura za Ukrajinu, oduzimanje prava glasa Mađarskoj moglo bi postati realna opcija", istaknuo je jedan diplomat.
Što će se sve financirati novim prijedlogom?
Na zadnjem samitu, na kojem se sredinom prosinca prošle godine raspravljalo o proračunu Europske unije, predstavnici 26 zemalja podržali su pregovarački okvir koji je predložio Michel.
Prijedlog predviđa povećanje sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. za 64,6 milijardi eura. Od toga je 21 milijarda svježeg novca, odnosno novca koji bi države članice morale uplatiti u proračun Unije, a 10,6 milijardi eura dobilo bi se preraspodjelom postojećih sredstava.
Pročitajte i ovo
Preostale 33 milijarde jamstva su za zajmove koje bi Unija podigla i proslijedila Ukrajini po povoljnim uvjetima – ukupni predloženi paket iznosi 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi bespovratna sredstva, a 33 zajmovi.
U prijedlogu su dvije milijarde eura predviđene za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Europski fond za obranu u okviru novog instrumenta STEP (Platforme za strateške tehnologije za Europu), dvije milijarde eura za instrument fleksibilnosti, 1,5 milijardi eura za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi.
