'Žalbeno vijeće trebalo bi odbaciti Gotovinin zahtjev kojim se traži uvođenje 25 dokumenata u žalbenom postupku', navodi se verziji za javnost odgovora tužiteljstva na zahtjev obrane za uvođenjem tih dokaza.
Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom zatražila je 4. studenoga da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane održavanih u Beogradu u vrijeme Oluje, američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije, tijekom i nakon Oluje, karaktera topničkih napada HV-a tijekom Oluje i Gotovininih ovlasti vezano uz javne nastupe.
Pravila Haaškoga suda dozvoljavaju uvođenje samo onih dokaza koji nisu bili na raspolaganju obrani u vrijeme suđenja a mogli su utjecati na prvostupanjsku presudu.
Haaško tužiteljstvo poručuje da je većina tih dokaza ili sličnih njima bila na raspolaganju obrani tijekom suđenja, kao i da obrana u zahtjevu nije pokazala da bi ti dokazi mogli promijeniti prvostupnjsku presudu da su bili izvedeni tijekom glavne rasprave.
Tužiteljstvo tvrdi da Gotovinina obrana pokušava iskoristiti žalbeni postupak kako bi ispravila vlastite manjkavosti iz vremena glavne rasprave.
Što se tiče zapisnika Vrhovnog savjeta obrane tužiteljstvo tvrdi da ti dokazi nisu mogli utjecati na zaključak prvostupanjskog vijeća da je granatiranje čitavih gradova bio primarni i izravni uzrok bijega oko 20 tisuća srpskih civila 4. i 5. kolovoza 1995. te da naredba za evakuaciju koju je izdao vođa pobunjenih Srba Milan Martić nije potaknula odlazak civila jer su već bili u bijegu zbog napada hrvatskog topništva.
Generali Gotovina i Mladen Markač 15. travnja nepravomoćno su proglašeni krivima i osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora za zločine koje su hrvatske snage počinile nad srpskim stanovništvom tzv. krajine tijekom i nakon Oluje. Obrane obojice generala 1. su kolovoza podnijele žalbe na presudu.
Raspravno vijeće u presudi je utvrdilo da je počinjen progon srpskog stanovništva neselektivnim topničkim napadima na civile koji su tako natjerani u bijeg odbacujući tako dokaze obrane da je vlast pobunjenih Srba pozvala stanovništvo na evakuaciju te da su topnički napadi bili usmjereni na vojne ciljeve. (Hina)
