'Europskupina je dogovorila uvjete i operativne modalitete usklađene financijske potpore koja se može brzo aktivirati bude li trebalo', izjavio je povjerenik za gospodarska i monetarna pitanja Olli Rehn nakon završetka razgovora ministara financija eurozone održanih putem video-veze. Šef euroskupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je predsjedavao video-konferencijom, izjavio je da bi bilateralni zajmovi zemalja članica EU-a i doprinos Međunarodnog monetarnog fonda mogli dosegnuti u prvoj godini iznos od 30 milijardi eura. Juncker je dodao da Grčka još nije zatražila bilo kakvu pomoć. Povjerenik Rehn je rekao da bi kamata na bilateralne pozajmice iznosile oko pet posto, što je manje nego što bi Grčka plaćala na tržištu kapitala, ali više od kamatnih stopa koje se obično plaćaju Međunarodnom monetarnom fondu.
Rehn je za ponedjeljak najavio sastanak predstavnika EU-a i MMF-a kako bi dogovorili detalja oko dogovora o zajmu. Zemlje članice Europske unije na svom posljednjem summitu 25. i 26. ožujka dogovorile su plan za pomoć Grčkoj, koji uključuje usklađene bilateralne zajmove zemalja članica te u manjem dijelu doprinos Međunarodnog monetarnog fonda. Dogovoreno je da se plan može aktivirati samo u slučaju krajnje nužde, to jest ako bi se Grčka našla u situaciji da na financijskim tržištima ne bi mogla financirati svoje dugove. Pomoć Grčkoj mogla bi se aktivirati tek ako to ocijene nužnim Europska središnja banka i Europska komisija. Dogovorom od 25. ožujka nije bio preciziran ni iznos koji bi Grčka mogla dobiti ni kamate koje bi plaćala na te zajmove. I kada je objavljen dogovor o tom planu bilo je jasno da je to namijenjeno više kao poruka financijskim tržištima kako bi se spriječile spekulacije, nego kao stvarna namjera da se taj plan i aktivira.
Međutim, financijska tržišta nisu 'progutala' tu poruku i sve je očitije da će tek konkretna intervencija zemalja članica i MMF-a dovesti do smanjenja kamata, a ne samo najave pomoći. To najbolje pokazuje činjenica da su kamate na grčke obveznice izdane na 10 godina prošli tjedan dosegnule dosad nezabilježenu stopu od 7,51 posto, iako tako visoka kamata nema nikakva uporišta u stvarnosti, jer je Grčka još relativno daleko od toga da se nađe u situaciju da ne može plaćati svoje dugove. Grčka tijekom 2010. godine treba posuditi 53 milijarde eura, od toga je 30 milijardi za otplatu dospjelih dugova, 13 milijardi za plaćanje kamata i 10 milijardi za financiranje proračunskog deficita. Od početka godine Grčka je već na financijskim tržištima posudila 18 milijardi eura i do kraja godine preostalo je naći još 35 milijardi. Međutim, ako bi preostali iznos posudila po sadašnjim kamatnim stopama, to bi iznosilo više od 0,5 posto njezina BDP-a, što je praktički neodrživo. Grčka će morati posuđivati novac i 2011. i 2012. godine, a da stvar bude gora, bonitetna agencije Fitch smanjila je njezin kreditni rejting, što će još više otežati cilj smanjenja proračunskog deficita na 8,7 posto ove godine.
Grčka bi dakle sada mogla dobiti do 30 milijardi eura. Na dio sredstava koje bi posudile zemlje članice plaćala bi kamate od oko pet posto, dok bi na dio koji će dati Međurodni moneetarni fond mogla plaćati kamate u rasponu od 1,25 do najviše 4,25 posto. Očekuje se da bi preostalih pet milijardi eura, s obzirom da bi sada financijska tržišta dobila konkretne dokaze o europskoj solidarnosti, Grčka mogla pronaći na tržištu kapitala po razumnim kamatama od oko četiri posto. (Hina)
