Kolinda Grabar Kitarović i Recep Tayyip Erdogan (Foto: Arhiva/Jurica Galoic/Pixsell)
Kolinda Grabar Kitarović i Recep Tayyip Erdogan (Foto: Arhiva/Jurica Galoic/Pixsell)

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastaje se u utorak poslijepodne u Ankari s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, a glavne teme razgovora bit će stanje u Bosni i Hercegovini te odnosi Europske unije i Turske.


Grabar-Kitarović stiže u jednodnevni radni posjet Turskoj, čiji će središnji događaj biti sastanak s Erdoganom u njegovoj palači.

O mogućim temema sastanka hrvatske predsjednice i njezina turskog kolege porazgovarali smo i s politologom Vedranom Obućinom, stručnjakom za bliskoistočna pitanja.

Glavna tema razgovora - stanje u BiH

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja, a dvije zemlje nadaju se da zajedno mogu utjecati na stanje u Bosni i Hercegovini, kojoj prijeti politička blokada pošto je dijelove izbornog zakona osporio Ustavni sud BiH.

Da će to vjerojatno biti glavna tema razgovora između šefova Hrvatske i Turske, slaže se i Obućina. "Očekivanja su takva da se vidi je li moguće da Erdogan napravi pritisak na osobnog prijatelja Bakira Izetbegovića oko održavanja izbora u BiH i jednog drugačijeg postavljanja bošnjačke politike prema Hrvatima u BiH", kaže naš sugovornik.

Na pitanje što bi Predsjednica mogla tražiti od Turske konkretno u tom smislu, Obućina pojašnjava - pritisak na Sarajevo, s obzirom da je Turska svojevrsni zaštitnik bošnjačkog dijela BiH u međunarodnoj zajednici.

"Naravno, Turska ima interes postati i medijator na Balkanu te pokazati na primjeru BiH kolika je umješnost i sposobnost turske diplomacije", kaže Obućina.

BiH u listopadu očekuju novi izbori te bi u sljedećih nekoliko mjeseci ta zemlja trebala prihvatiti novi izborni zakon, no zasad nema dogovora političkih čelnika Hrvata i Bošnjaka o tom pitanju.

Kako se doznaje iz Ureda predsjednice, hrvatska predsjednica s turskim kolegom u Ankari namjerava razgovarati o ulozi dviju zemalja u poticanju Hrvata i Bošnjaka u BiH na dijalog i dogovor, a također će razgovarati i o mogućem održavanju trilateralnog sastanka Hrvatska-BiH-Turska na najvišoj razini u prvom tromjesečju ove godine.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je u ponedjeljak da od vlasti u Zagrebu očekuje lobiranje za postizanje jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjenu izbornog zakona. Dodao je kako nije na njemu da nagađa "tko će lobirati i kojim tehnikama".

Kako ocjenjuju analitičari, Grabar-Kitarović bi u Ankari mogla tražiti potporu za izmjene izbornog zakona BiH s obzirom na utjecaj koji Erdogan ima na bošnjačko političko vodstvo, posebno na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

Ustavni sud BiH osporio je prošle godine odredbe izbornog zakona po prizivu nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, aktualnog zastupnika Hrvatskog sabora. Presudom je Ustavni sud naložio izmjene izbornog zakona kako bi se osigurao narodni legitimitet predstavnika koji se biraju u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH i izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je u ponedjeljak da bi, ako se ne donese novi izborni zakon, cijela BiH mogla biti paralizirana poput Mostara jer se nakon sljedećih izbora neće moći provesti rezultati. Ivanić je rekao kako trenutačno ne postoji komunikacija između ključnih hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka zbog čega nije optimist da će se dogoditi promjene izbornog zakona.

U Mostaru su 2010. osporene odredbe izbornog zakona zbog čega skoro šest godina nije moguće održati lokalne izbore i izabrati novu vlast. Mostar zbog toga nema gradsko vijeće, a funkciju gradonačelnika skoro deset godina obnaša Ljubo Bešlić.

Izetbegović dao naznake da Erdogan neće posredovati u BiH

Bošnjački član BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović dao je u utorak naznake kako turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan neće posredovati oko izmjena izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, što bi od njega tijekom današnjeg sastanka trebala zatražiti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kako bi se osigurala legitimna zastupljenost bosanskohercegovačkih Hrvata.

"Ako su točni medijski napisi da je jedan od razloga odlaska predsjednice Hrvatske u posjetu Turskoj razgovor o izmjenama izbornog zakonodavstva u BiH i intervencija predsjednika Erdogana po tom pitanju, onda je to proizvod potpuno pogrešnog razumijevanja mojih prijateljskih odnosa s predsjednikom Erdoganom i odnosa BiH i Turske", rekao je Izetbegović za portal Faktor kojega se smatra jako bliskim njegovoj Stranci demokratske akcije (SDA).

Istaknuo je da se Turska nikada nije miješala u unutarnje odnose u BiH. "Naprotiv, potpuno se korektno odnosila prema našoj državi, snažno podržavajući njezine jasne i ranije definirane prioritete koji se odnose na članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, reformske procese i ekonomski napredak. Turska vodi smirujuću i stabilizirajuću politiku u cijeloj regiji", dodao je bošnjački član državnog vrha.

Potvrdio je kako se od Turske može očekivati potpora, no ne za izmjene izbornog zakona na način kako to očekuju bosanskohercegovački Hrvati nego za presudu u predmetu Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu koji se odnosi na provedbu prava nacionalnih manjina.

"Na temelju dosadašnjih odnosa, od Turske možemo očekivati načelnu potporu BiH u skladu sa stavovima Vijeća Europske unije za vanjsku politiku, koje naglašava potrebu provedbe presude Sejdić-Finci i izmjene izbornog zakona koji neće prodonijeti daljim nacionalnim podjelama", rekao je Izetbegović.

BiH na točki koju ako prijeđe, više nema povratka u normalno stanje

Upitali smo politologa Obućinu ima li smisla da Predsjednica pokuša zatražiti od Erdogana da smiri i situaciju oko novih optužnica za ratne zločine protiv Hrvata u BiH, obzirom na presudu šestorci iz BiH i činjenici da je ona uvelike doprinijela narušavanju ionako klimavih odnosa između Bošnjaka i Hrvata u BiH.

"Mislim da to ima smisla jer Erdogan je osoba koja može utjecati na SDA i Izetbegovića, ali ne u smislu da se zaustave neki procesi, nego možda više urazumiti cjelokupnu elitu u BiH za jedno trezvenije pristupanje, povijesti, sadašnjosti i budućnosti, ako želimo vidjeti preživljavanje te države i njezina tri konstitutivna naroda", ističe Obućina.

"Mislim da je u BiH došlo do takve točke, da ako se sad ona pređe i ako dođe do ozbiljnijeg političkog raskola, onda će BiH krenuti putem jedne potpuno nefunkcionalne države i tu se onda poziva na turski interes i da Turska postane jedna od vodećih sila na Balkanu", kaže Obućina.

Revizija Daytonskog sporazuma? Dvije strane nemaju pojma, a jednoj je ovako najbolje

Oko ove teme, Obućina smatra da nema smisla razgovarati na razini dvoje predsjednika. Kao razlog navodi da zapravo nitko od interesnih strana po tom pitanju, zapravo nema jasne stavove, prijedloge i ciljeve zašto bi se Daytonski sporazum morao mijenjati i kakva bi ta revizija trebala biti.

"Po meni osobno, mislim da Hrvatska vlada nema pojma što bi htjela s Hrvatima u BiH i kako ih vidjeti te u kojem smislu ostvariti njihovu potpunu konstitutivnost, što je naša ustavna obveza", ističe Obućina.

Iz Srbije se, kad je u pitanju revizija Daytona, odmah počinje govoriti o odcjepljenju Republike Srpske, dodaje Obućina i zaključuje da ni oni ne znaju što bi revizija trebala značiti.

"Bošnjacima je ovako najbolje", kaže naš sugovornik.

NATO na marginama

Obućina smatra da je jedna od mogućih tema sastanka Grabar Kitarović i Erdogana, doduše na marginama susreta, i položaj i odnos Turske unutar NATO saveza. Obućina smatra da Grabar Kitarović, obzirom da je bila zamjenica bivšeg glavnog tajnika NATO saveza Andersa Rasmussena, s te pozicije i dalje ima određen utjecaj. "To se u diplomaciji uvijek koristi za dodatne poruke", kaže. "Ako ništa drugo, ispipavanje terena, odnosno hoće li se Turci nastaviti ponašati prema NATO savezu kao i dosad ili će promijeniti ploču. Po meni osobno, neće promijeniti ploču, jer njima je sasvim okej ovako", smatra naš sugovornik.

Pravo pitanje u tom smislu onda glasi što to znači ako će Turska doista i imati pojačan utjecaj na Balkanu, kaže Obućina. "Balkan je prema novoj strategiji američke nacionalne sigurnosti postao treći po prioritetu u 2018. godini, što znači da će na ovom području preplitati dosta različitih interesa. Pitanje je tu onda na čijoj strani će biti Turska, na strani NATO-a, svojoj, ruskoj ili kojoj već", kaže Obućina.

Odnosi Turske i EU-a

Hrvatska predsjednica s Erdoganom će, kako se doznaje, razgovarati i o odnosima između Turske i Europske unije.

Za Hrvatsku je važno pitanje sporazuma EU-a i Turske kojim su zaustavljene masovne migracije iz te zemlje prema EU-u preko takozvane balkanske rute. Turska, koja je prihvatila više od dva milijuna Sirijaca izbjeglih pred ratom, obvezala se sporazumom s Europskom unijom prihvatiti sve ilegalne migrante koji iz Turske stignu na grčke otoke u zamjenu za ukidanje viznog režima, novčanu pomoć i ubrzanje pregovora s EU-om.

Zagreb i Ankara počeli su 2005., pregovore o članstvu u EU-u no dok je Hrvatska 2013. postala punopravna članica, Turska je otvorila tek polovicu od 33 poglavlja. Turski pristupni pregovori s EU-om godinama su bili u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

Europska unija također je kritizirala Ankaru zbog, po mišljenju Bruxellesa, preoštre reakcije nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. za koji Turska optužuje Fethulaha Gulena, klerika koji živi u egzilu u SAD-u.

Početkom ove godine pojavili su se ipak optimističniji tonovi u odnosima EU-Turska: obje strane pokazale su dobru volju da se prevladaju problemi.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je na nedavnom susretu s novinarima da će odnosi biti zdraviji ako EU pokaže više poštovanja prema Turskoj. "Turska javnost to zaslužuje. Ovakav patronizirajući pristup treba prestati", rekao je Cavusoglu, dodajući da EU to polako počinje uviđati.

Čelnik delegacije EU-a u Turskoj Christian Berger kazao je za turske medije da nakon turbulentnih odnosa posljednjih mjeseci dvije strane polako obnavljaju povjerenje.

Turska i EU zaoštrili su odnose nakon neuspjela državnog udara, a što je Ankara, prema ocjeni Zapada, iskoristila za obračun s neistomišljenicima. Turska vlada redovito optužuje Gulena za orkestriranje neuspjela udara. U obračunu s pučistima i zbog navodne suradnje s Gulenom uhićeno je više od 50.000 ljudi diljem zemlje i više od 140.000 smijenjeno ili privremeno otpušteno, među njima suci, pravnici, vojnici, policajci i nastavnici.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Turske

Kako se očekuje, Grabar-Kitarović i Erdogan će razgovarati i o gospodarskoj suradnji.

U prvih devet mjeseci 2017. gospodarska razmjena Hrvatske i Turske porasla je za 19 posto u odnosu na godinu ranije, na 352 milijuna eura. Od toga je hrvatski uvoz iz Turske iznosio 227 milijuna eura (porast od 13 posto), dok je Hrvatska u Tursku izvezla roba u vrijednosti od 125 milijuna eura (porast od 32 posto). (B.V./Hina)