Za većinu vozača pogled na nove cijene goriva s dvoznamenkastom brojkom izazvao je lagani grč u želucu. Nije da benzin nismo plaćali i skuplje, međutim gorivo iznad 10 kuna, bar kad je riječ o Eurosuperu 95, nije bilo od svibnja 2013., dakle pune četiri godine.
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu koja je dosegnula cijenu od oko 73 dolara za barel izazvao je i novo poskupljenje na benzinskim postajama u Hrvatskoj, koje je cijenu najprodavanijeg goriva prebacilo tik do ili preko 10 kuna.
Trgovci naftnim derivatima povećali su ovog utorka cijenu litre Eurosupera, u prosjeku za 15 lipa, tako da je za nju potrebno izdvojiti na INA-inim pumpama 9,99 kuna, na Petrolovim 9,98 kuna, a kod Croduxa 10,02 kune. Lukoil Eurosuper 95 prodaje po 9,98 kuna dok Tifon ima Eurosuper 95 BS po 10,10 kuna. Najjeftinija je cijena ostala na Konzum Benzu po 9,75 kuna.
Rast cijena nafte na svjetskom tržištu na najviše razine od studenoga 2014. godine posljedica je dijelom namjera Saudijske Arabije koja usmjerava cijene "crnog zlata" prema 80 pa čak i 100 dolara za barel i na čemu marljivo radi sa svojim partnerima. Naime, od početka prošle godine OPEC na čelu sa Saudijskom Arabijom i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli cijene. Saudijski prijestolonasljednik Muhamed bin Salman, naime, na ovaj je način odlučio popuniti proračun koji je u problemima, a slično je i u Rusiji.
Ipak, mišljenje je većine svjetskih energetskih stručnjaka da će, usprkos ambicijama OPEC-a i Rusije, cijena nafte do kraja godine rasti, ali umjereno.
Cijene nafte će rasti, ali umjereno
Vezani članci
Opet poskupjelo gorivo: Cijena Eurosupera 95 i do 10,70 kuna, eurodizel prešao granicu od 10 kuna
Stigao novi udar na vozače, a država još ne misli intervenirati: Od ponoći benzin skuplji za još 12 lipa, a dizel za 16 lipa
"Činjenica je da se u svijetu događaju promjene koje bi mogle dovesti do daljnjeg porasta cijena nafte. Jedna od notornih stvari je da kompanije nisu išle u nova istraživanja i proizvodnju i bilo je jasno da će doći do očekivanog porasta cijena. Rusija se počela približavati OPEC-u i ako se nastavi sukob Rusije i Amerike, može se očekivati da će se Rusija pridružit OPEC-u i smanjivanju kvota proizvodnje, što će dovesti do daljnjeg smanjenja proizvodnje i još većeg rasta cijena. Ipak, ne očekujem nikakav drastičan rast, no s druge strane, ne znate što očekivati od burzi. Ako se one zaigraju, kao u 4. kvartalu 2008. kada je barel narastao do 140 dolara... No mislim da do toga ipak neće doći", pojasnio je za DNEVNIK.hr Davor Štern, stručnjak za energetiku.
Na poteze OPEC-a reagirao je nedavno i američki predsjednik Donald Trump koji razmatra obnovu sankcija Iranu zbog nukleranog programa, što bi također moglo smanjiti dotok nafte s Bliskog istoka.
"Čini se da u OPEC-u opet nešto izvode. Nafta je posvuda, rekordne količine, uključujući prepune brodove. Cijene nafte umjetno su vrlo visoke! To nije dobro i neće se tolerirati", poručio je Trump na Twitteru. No što će učiniti, još nije otkrio.
Može li se ponoviti benzin od 11 kuna?
Prema onome što stručnjaci kažu, cijene nafte i njezinih derivata, pa tako i u Hrvatskoj i dalje će napredovati lagano prema gore, no veće cjenovne potrese ipak ne očekuju. Maksimum cijena naftnih derivata u Hrvatskoj, podsjetimo, zabilježen je u drugoj polovici travnja 2012. godine kada je za Eurosuper 95 trebalo izdvojiti 11,32 kune po litri, za Eurosuper 98 - 11,71 kunu, a za Eurodizel 10,11 kuna. Međutim, tada je barel nafte bio iznad 110 dolara, što je oko 40 posto više od sadašnje cijene.
Na ovakvu razliku u odnosu cijene nafte na svjetskom tržištu i goriva u Hrvatskoj utječe liberalizacija cijena goriva te porast trošarina za 20 lipa u travnju 2014. godine. Naime, više od 50 posto maloprodajne cijene goriva otpada na trošarine, porezna davanja i različite naknade, pa se sa svakim poskupljenjem bolje puni i proračun države. Ne treba, naravno, zaboraviti niti marže trgovaca naftnim derivatima.
Ako bi cijene goriva u Hrvatskoj još rasle, Davor Štern smatra da lančanog porasta cijena, počev od prijevoza, pa onda i ostalog, ipak ne bi trebalo biti.
"Ne bi ga smjelo biti. Većina cijena porasla je kada je gorivo poskupjelo, ali nisu vraćene na staro kada je došlo do pojeftinjenja naftnih derivata, tako da tu sigurno ima prostora", zaključuje Štern.
Pravila objave komentara