Prvi dan Ramadana vođe pobunjeničkih Sunita na sirijsko-iračkoj granici proglasili su Islamsku državu pod vodstvom Abu Bakr al-Baghdadija.


Islamska država danas je jača no što je bila 29. lipnja prošle godine, kada je ubrzo nakon što su borci IS-a prisvojili velik dio sjevernih i zapadnih djelova Iraka, proglašena Islamska država. Prvi dan Ramadana vođe pobunjeničkih Sunita na sirijsko-iračkoj granici proglasili su Islamsku državu pod vodstvom Abu Bakr al-Baghdadija. Mnogi su za njih tek tada prvi put čuli, no njihov je fanatizam, okrutnosti i broj žrtava u samo 12 mjeseci obišao svijet i ne izgleda da će tako brzo prestati.

Vezani članci Slika nije dostupna IS ima novo iznenađenje za svijet - Iskovano u zlatu Slika nije dostupna U srcu Europe: Raste broj džihadista koji se vraćaju u Njemačku

Porast moći i svoju razornu snagu pokazali su 17 svibnja oe godine kada su preuzeli vlast nad glavnim gradom provincije Anbar - Ramadijem, a nekoliko dana nakon pada Ramadija zauzeli su i Palmiru, jedan od najpoznatijih gradova iz doba antike te centar modernih transportnih ruta, piše The Independent.

Ova dvostruka pobjeda pokazala je pravu moć Islamske države i uzdrmala svijet koji je njihove prijetnje napokon počeo doživljavati ozbiljno. Islamska je država toliko ojačala da vode bitke na nekoliko fronti istovremeno, udaljenih stotinama kilometara udaljenima i s municijom i ljudstvom kakvo je rijetko tko, prije godinu dana, mogao pretpostaviti da će imati.

Svladali su taktike i sirijske i iračke vojske. Spoznali su njihove slabe točke, a njihovim se napadima rijetko koja vojska može suprotstaviti.

Turska osudila napad IS-a na Kobani u kojoem je ubijeno 57 ljudi

Dolazak američih snaga

Njihov je gerilski napad nakratko zaustavljen nakon što je na teren stiglo pojačanje u vidu američke vojske. Na bojišnice diljem Iraka stigli su u kolovozu prošle godine, a koalicija je proširena na Siriju u listopadu. Američki su dužnosnici nedavno objavili kako su u zračnim napadima na neprijateljske snage na području Iraka i Sirije ubili najmanje 10 000 boraca Islamske države.

Veliki gubitci nakratko su oslabili moć Islamske države, no upravo su proglašenje kalifata, pristaše diljem svijeta, shvatile kao poziv u sveti rat. Pojačanje im stiže iz cijelog svijeta.

Pad Ramadija i Palmire značajan je zbog toga što se nije dogodio nenadani, gerilski napad kao što je to bilo u slučaju zauzimanaj Mosula, drugog najvećeg iračkog grada u 2014. godini. Na neki su način iskoristili političku situaciju u zemlji te prisvojili dodatan teritorij. U Mosulu je, prema iračkim podacima, postojalo oko 20 000 vojnika, no kasnije se utvrdilo da velik broj njih zapravo ne postoji. To su bile fiktivne osobe čija su mjesečna primanja odlazila državnim službenicima i dužnosnicima.

Pad Ramadija i Palmire predvidiv?

Napad na Ramadi nije bio neočekivan, bio je predvidiv, logičan slijed napada džihadista koji su od listopada 2014. neprestano napadali i zauzimali dio po dio teritorija. Iračka vojska iako mnogobrojnija, pokazala je kako nije spremna za obranu.

U nizu napada od strane Islamske države izgubili su mnoštvo vojnika, a rat na više fronti istovremeno očito im ne polazi za rukom kao IS-u. Iako je u Ramadiju bila i 'zlatna iračka devizija', grad je pao u ruke islamista. Irački vojnici kasnije su kazali kako su bili iscrpljeni od neprekidne obrane, te kako za svoj rad i služenje državi ne dobivaju nikakvu plaću. I to je jedan od razloga zbog čega su na koncu odustali.

'NIŠTA IM NIJE SVETO' SAD kritizira zvjerstva islamista: 'Brutalnost im je najvažnija'

Pretpostavlja se i da je razlog odustajanja vojske od borbe veliko oslanjanje na pomoć SAD-a i njihovih zračnih napada. Mnogi zamjeraju umješanost SAD-a na području Iraka i Sirije. Neki tvrde da do jačanja Islamske države nikada nebi ni došlo da se SAD nije uključio u njihove sukobe što je izazvalo bijes i želju za osvetom od strane Islamske države.

Gubitak Ramadija označio je neuspjeh Amerike i američke taktike, no nova nikada nije postavljena. Govori se kako Amerika zapravo ni nema razrađenu taktiku. Zapad zapravo želi svrgnuti predsjednika Bashar al-Assada, no svjesni su činjenice da bi padom vlade pao i režim te nastao prazan prostor kojeg bi iste sekunde ispunili pripadnici Islamske države te pripadnici raznih ogranaka Al Kaide u Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Kataru, smatra Robert Ford, bivši američki veleposlanik u Siriji.

Zbog toga američke snage djeluju samo na marginama sukoba. Slike s terena svjedoče da ljudi na kojima leži odgovornost za obranu teritorija nisu osposobljeni za takve borbe, nisu spremni.

Nakon zauzimanaj Palmire, Islamska država prijeti Deir Ezzoru, gradu u kojem živi arapsko sunitsko pleme, jedno od nekolicine uporišta koje su ostale u Siriji. ISIS napreduej i prema Aleppu, nekadašnjem najvećem gradu Sirije.

Islamska je država u samo godinu dana kalifata zauzela više od 50 % Sirije te sada drži vlast nad 10 od 14 njezinih provincija. Također, pod nadzorom islamista nalazi se većina sirijskih naftnih polja.

Islamska država mogla bi stati na tim brojkama, osobito zbog činjenice da ih dobroorganizirani sirijski Kurdi neprestano napadaju. Upravo su zbog njih prije nekoliko dana izgubili grad Kobane, što je označilo najveću pobjedu nad Islamskom državnom u posljednjih nekoliko mjeseci.

16. lipnja Islamska država ostala je bez jednog od najznačajinih graničnih prelaza prema Turskoj, Tal Abyad, kojeg su zauzeli Kurdi uz pomoć američkih snaga.

Znači li to da moć Islamske države napokon slabi ili je ovo samo, na neki način zatišje pred buru? Analize borbi pokazuju kako Islamska država nije pokazivala previše srčanosti pri obrani zauzetog teritorija.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook