"Ovo nije natjecanje u ljepoti, pa tko da više i tko će u posljednjem trenutku na stol staviti više novca. Prve godine Sporazum o pridruživanju uštedio bi ukrajinskim izvoznicima do pola milijarde eura u uvoznim carinama. Koristi za BDP bile bi oko 6,2 posto dodatnog rasta, samo zbog sporazuma. Naši prijatelji u Kijevu, oni znaju da se nećemo dati uvući ni u kakvu vrstu cjenkanja - tko daje više - hoće li to biti Bruxelles ili Moskva", kazao je Fuele u intervjuu za euronews, odgovarajući na pitanje misli li da je Ukrajina odustala od potpisivanja sporazuma s EU-om i odlučila se okrenuti prema Rusiji jer je od nje dobila bolja financijska obećanja.
Pročitajte i ovo
Ukrajinski predsjednik: Zar je Europska unija sud?
Summit Istočnog partnerstva održava se u četvrtak i petak u Vilniusu, a jedan je od glavnih događaja litavskog predsjedavanja Europskom unijom u ovom polugodištu. Na sastanku na vrhu sudjeluje 28 šefova država i vlada te čelnici šest zemalja Istočnog partnerstva, Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije. S hrvatske strane u Vilniusu će biti premijer Zoran Milanović i šefica diplomacije Vesna Pusić.
Fuele je dodao da Europska unija ima osjećaj odgovornosti i odlučnosti, dok "drugi možda imaju osjećaj hitnosti posljednjih tjedana".
Fuele, koji je upravo tih posljednjih tjedana bio iznimno angažiran na diplomatskim pokušajima spašavanja sporazuma o pridruživanju i sporazuma o slobodnoj trgovini s Ukrajinom, kao i bivši predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox i bivši poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski, kazao je da je EU "naporno radila kako bi Sporazum o pridruživanju bio potpisan u Vilniusu. A smatram da će trebati određeni napori da bi se ponovno stvorila ta mogućnost".
Nakon što je Ukrajina prošli tjedan objavila da prekida pripreme za potpisivanje sporazuma s EU-om mediji su špekulirali da se zemlja "prodala onom tko je dao više". Jedan je europski ministar vanjskih poslova prošloga tjedna za Reuters kazao da su ukrajinski političari obmanuli EU i da ih nije ni zanimala europska budućnost nego su balansirali između Europe i Rusije i prodali zemlju onome tko je ponudio više.
Istovremeno, u nedjelju su se u Kijevu održali masovni prosvjedi proeuropskih snaga kojima su protivnici predsjednika Viktora Janukoviča pokazali da u Ukrajini ima jedan veliki dio građana koji vjeruje u europska obećanja o napretku na duge staze, ako Kijev surađuje. "Nema drugog načina nego ispuniti reforme, nema kratkog puta prema napretku već samo preko reformi. Samo usporedite Poljsku i Ukrajinu. Godine 1991. bile su na više-manje istoj razini BDP-a . A danas pogledajte gdje je Poljska, a gdje je Ukrajina", rekao je Fuele u intervjuu.
Na pitanje novinara vjeruje li i dalje u koncept Istočnog partnerstva, kada su u ovom trenutku zapravo samo Gruzija i Moldavija spremne ići naprijed, a Bjelorusija je daleko od bilo kakvih ugovora, Fuele je kazao kako vjeruje te "da se radi o partnerskom odnosu sa šest partnerskih zemalja od kojih svaka ima svoje aspiracije, ambicije i povijesno iskustvo s nama". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
