Europska unija Ukrajini ostavlja otvorena vrata

Vrata Europske unije i dalje su otvorena za Ukrajinu iako na summitu EU i zemalja Istočnog partnerstva u petak u Vilniusu nije potpisala sporazum o pridruživanju, ali ostaje vrlo neizvjesno kada bi se to moglo dogoditi, uz prognoze koje idu od sljedećeg proljeća do nekoliko godina.

Pročitajte i ovo Tvrd orah Tko je zapravo električar s kriminalnim dosjeom na čelu Ukrajine? Protiv savezništva s Rusijom Timošenko: Pozivam sve ljude, 'izađite na ulice'

Glavni događaj na summitu EU i zemalja koje čine Istočno partnerstvo - Armenije, Azerbajdžana, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bjelorusije - trebalo je biti potpisivanje sporazuma o pridruživanju i o slobodnoj trgovini između EU i Ukrajine, za što je uvjet bio puštanje zatvorene bivše premijerke Julije Timošenko na liječenje u Njemačku.

Ukrajinski je parlament prošli tjedan odbio prihvatiti zakone koji bi to omogućili, a potom je i vlada objavila da odustaje od priprema za potpisivanje. Uskoro je postalo jasno da se radilo o iznimnom pritisku Moskve, prije svega zbog energetskih pitanja te da će summit ostati bez svog središnjeg događaja.

Europski čelnici u petak su na konferenciji za novinare naglasili da je Ukrajini put otvoren kad ispuni uvjete i pozvali su Kijev na potpisivanje sporazuma.

Julija Timošenko traži od čelnika Europe da 'oslobode Ukrajinu'

'Naša vrata i dalje su otvorena' i spremni smo potpisati sporazum čim uvjeti budu ispunjeni, poručio je Van Rompuy na završnoj konferenciji za novinare trećeg sastanka na vrhu Istočnog partnerstva, što je bila poruka koju je i sinoć po dolasku na summit uputila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite također je u petak na konferenciji za novinare rekla da su 'vrata za dublju europsku integraciju i dalje otvorena cijelom ukrajinskom društvu. Sve ovisi o njihovoj političkoj eliti', istaknula je, izrazivši nadu da će Ukrajina odluku donijeti prije idućeg summita Istočnog partnerstva u Rigi 2015.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji je također sudjelovao na summitu, u izjavi hrvatskim novinarima rekao je kako je 'Ukrajina ta koja na kraju odlučuje', ali je izrazio vjerovanje da će 'se ova priča i proces nastaviti te da će se sporazum potpisati, možda i na proljeće'.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič kazao je da Kijev i dalje želi potpisati sporazum 'u bliskoj budućnosti', ali da treba ekonomsku i financijsku pomoć. 'Potvrđujem da je namjera Ukrajine da potpiše sporazum o pridruživanju u bliskoj budućnosti', rekao je šefovima država i vlada, po izjavi koja je proslijeđena iz njegovog ureda.

Europski izbor ostaje strateški smjer Ukrajine, naglasio je Janukovič, a 'pauza u procesu potpisivanja ne znači zaustavljanje eurointegracijskih reformi koje Ukrajina hitno treba', rekao je. Dodao je da Kijev treba ekonomsku i financijsku potporu Bruxellesa prije nego može potpisati sporazum te naveo nastavak pomoći MMF-a i Svjetske banke, kao i pomoć EU u modernizaciji plinske infrastrukture.

Nepotpisivanje sporazuma na neki je način i poraz europske diplomacije, a pobjeda ruskog predsjednika Vladimira Putina, pod čijim je pritiskom Kijev popustio, ocjenjuju diplomati.

Europski su predstavnici 'hodočastili' tjednima u Kijev ne bi li spasili sporazum. Navodno su bivši predsjednik EP-a Pat Cox i bivši poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski tamo bili 25 puta, a putovao je i povjerenik za proširenje Štefan Fuele.

Iz diplomatskih se izvora doznaje da su se u četvrtak u Vilniusu uoči neformalnog sastanka šefova država i vlada EU s predsjednikom Janukovičem, u posljednjem pokušaju, sastali predsjednik EK Jose Manuel Barroso, van Rompuy i litavska predsjednica Grybauskate. U petak ujutro s njim se sastala i kancelarka Merkel. Nisu ga, međutim, uspjeli pridobiti da potpise sporazum.

U međuvremenu, proeuropski prosvjedi nastavljaju se u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima gdje građani izražavaju nezadovoljstvo odbacivanjem sporazuma.

Ukrajina je već ranije predložila da se umjesto potpisivanja sporazuma pokrene trilateralni proces između Kijeva, Bruxellesa i Moskve, što je Europska komisija odbila. 'Dogovorili smo bilateralni sporazum. Ne trebamo trilateralni dogovor za bilateralni sporazum', kazao je Barroso, poručivši također da su 'vremena ograničenog suvereniteta u Europi završila'.

Europska unija, kazao je Barroso, spremna je na trilateralan dijalog u partnerskom duhu o pitanjima od zajedničkog interesa, kao što je energetika. 'To ne znači da možemo prihvatiti miješanje treće strane u bilateralne odnose', kazao je. 'Ne možemo prihvatiti mogući veto treće strane, to je protivno načelima međunarodnog prava.'

Istovremeno, čelnici EU naglašavaju važnost činjenice da su druge dvije zemlje Istočnog partnerstva - Moldavija i Gruzija - parafirale sporazume o pridruživanju, čime se možda 'europski reflektori' žele okrenuti s neuspjeha s Ukrajinom prema uspjehu tih dviju zemalja.

Tome se pridružila i šefica hrvatske diplomacije Vesna Pusić, koja je također bila u Vilniusu i kazala da je sastankom na vrhu 'napravljen važan korak naprijed', ali da je opći dojam zasjenjen ukrajinskim odustajanjem. 'Međutim, svakako je neobično važno parafiranje takvog sporazuma Moldavijom i Gruzijom', naglasila je.

EU je na summitu parafirao sporazume o pridruživanju s Gruzijom i Moldavijom, o kojima će se još voditi pregovori kako bi oni na kraju bili potpisani i ratificirani, te s Azerbajdžanom o viznom režimu.

'U ovom trenutku je i jednoj i drugoj zemlji važno da se ti sporazumi što prije potpišu i ratificiraju. Oni imaju i političke i gospodarske konzekvence, posebno s obzirom na pritisak koji na njih vrši Rusija', rekla je Pusić, dodajući da se i odnosi EU i Azerbajdžana vrlo pozitivno razvijaju.

S obzirom na to da Rusija vrši pritisak i na Gruziju i Moldaviju, Herman van Rompuy je kazao da Europska unija snažno podržava teritorijalnu cjelovitost Gruzije i Moldavije i istaknuo da se pregovori s EU mogu voditi neovisno od zamrznutog sukoba oko Pridnjestrovlja, separatističke moldavske regije na granici s Ukrajinom.

Istočno partnerstvo pokrenuto je 2009. u Pragu kao strateški ambiciozni plan EU kako bi se podupro održiv reformski proces u istočnoeuropskim zemljama, s ciljem ubrzavanja političke i ekonomske integracije s EU. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook