Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vodeći prelat francuske katoličke crkve u subotu je izjavio da će vladin plan legalizacije istospolnih brakova duboko narušiti ravnotežu francuskog društva i ocijenio da se ta reforma provodi za nekolicinu.


Pariški kardinal Andre Vingt-Trois je u Lourdesu pozvao je katolike da iskažu svoje protivljenje planiranoj reformi zakona o braku pisanjem i obraćanjem njihovim izabranim dužnosnicima te putem "demokratskih oblika izražavanja".

On je svoj poziv na djelovanje uputio na godišnjem plenarnom skupu francuskih katoličkih biskupa dok se lijeva vlada predsjednika Francoisa Hollandea priprema iznijeti nacrt zakona o gay brakovima na sjednici vlade u srijedu.

Vezani članci Eksplozije u Šri Lanki na Usrks (Foto: AFP) - 5 Zastrašujući prizori s mjesta napada pokazuju razmjere tragedije koja je pogodila Šri Lanku: "Ovo je bio kukavički napad..." Notre-Dame u plamenu (Foto: Geoffroy VAN DER HASSELT / AFP) IZGORJELA KATEDRALA NOTRE-DAME Spašeni su neprocjenjivi artefakti, francuski predsjednik poručio: "Obnovit ćemo je"

>> Još jedan homofobni napad u centru Zagreba!

Francuski vjerski čelnici, većinom katolički ali i židovski, muslimanski, protestantski i pravoslavni, te konzervativni političari moblizirali su se u borbi protiv zakona, posebice protiv odredbe kojom se istospolnim parovima dopušta usvajanje djece.

"Presjednički i parlamentarni izbori održani ranije ove godine nisu im dali bjanko mjenicu, posebice ne za reforme koje vrlo duboko utiču na ravnotežu našeg društva", rekao je Vingt-Trois nazvavši planiranu refromu "prijevarom". "To neće biti brak za sve", rekao je referirajući se na slogan proreformske kampanje, "bit će to brak nekolicine nametnunt svima".

Ispitivanja javnog mišljenja u Francuskoj pokazuju da se, otkako su protivnici reforme pojačali kampanju, potpora birača istospolnim barkovima smanjila za nekoliko postotaka na ispod 60 posto a potpora usvajanju djece u gay brakovima na ispod 50 posto.

Vingt-Trois nije otvoreno pozvao na ulične prosvjede protiv zakona, o kojemu parlament treba raspravljati u prvoj polovici iduće godine, iako bi spominjanje "demokratskih oblika izražavanja" moglo biti shvaćeno kao prešutno odobravanje prosvjeda. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook