Evo kako radnici štrajkaju u Njemačkoj!

Djelatnik koji nije primio više od dvije pune mjesečne plaće mora, najbolje u pismenom, odnosno dokazivom obliku, upozoriti poslodavca kako će, ako mu ne isplati dug nastao neisplaćenim primanjima, prestati raditi. Tjark Menssen iz Pravnog centra Udruge njemačkih sindikata DGB pritom za Deutsche Welle ističe kako je to pravo smisleno iskoristiti zajedno s drugim kolegama, što je klasična ideja sindikalnog djelovanja. Drugim riječima, svi zaposlenici mogu reći kako nisu spremni prihvatiti takav tretman i kako neće više raditi.

Pročitajte i ovo Nema rješenja za plaće Nastavljen prosvjed u Đuri Đakoviću, podržali ih i prosvjetari iz okolnih škola: "Nećemo razgovor, hoćemo rješenja"! Bez plaće za listopad Radnici Đure Đakovića u štrajku zbog neisplate plaća: "Štrajkamo dok ne dobijemo odgovore i rješenja"

>> 'Volio bih da napokon jedan ministar u ovoj državi lupi šakom o stol'

I u Njemačkoj, koja je pravno dobro regulirana i gospodarski uspješna zemlja, događa se da poslodavci kasne s plaćama ili da čak mjesecima ne isplaćuju svoje radnike. Christoph Gussenstätter iz SAP-a, piše Deutsche Welle, upućuje da je naravno uvijek i vrlo važno odvagati isplati li se 'ići u rat' s poslodavcem i je li riječ o rijetkim kašnjenjima s isplatom koja su logična i koje posloprimac može razumjeti, ili se radi o učestaloj praksi.

Isto tako, treba se posavjetovati i s odvjetnicima specijaliziranima za radno pravo i ne dati poslodavcu prostora za manevar i shvaćanje štrajka kao vrste 'pobune' te pripremiti tužbu. No, za razliku od hrvatskog pravosuđa, njemački sudovi po tim pitanjima djeluju brzo i efikasno, a ako do pravnog spora i dođe, ističe Menssen, presuda dolazi za najviše četiri mjeseca.

Iako pravosuđe u Njemačkoj funkcionira dobro i posloprimci se u njega mogu pouzdati, postoji čitav niz pravnih 'sivih zona' na koje treba paziti kako oštećeni na koncu ne bi izvukli deblji kraj. Na kraju krajeva, pravo nije isto što i pravda, kaže jedno staro načelo.