Europska letjelica/modul Schiaparelli počela je danas svoje trodnevno spuštanje na Mars, nakon što se odvojila od matičnog broda. Po slijetanju testirat će najnoviju tehnologiju kojom će na Crvenom planetu tražiti znakove života.
Pročitajte i ovo
"Direktor leta Michel Denis potvrdio je odvajanje", objavila je na Twitteru Europska svemirska agencija (ESA) nakon što se Schiaparelli odvojio od bespilotnog Trace Gas Orbitera nakon sedam mjeseci i 496 milijuna kilometara dugog putovanja od Zemlje do Marsa, javlja AFP.
Flight Director Michel Denis: confirmed separation! #ExoMars
— ESA Operations (@esaoperations) October 16, 2016
Do sad su samo Amerikanci uspjeli spustiti na Mars dva uređaja koja su uspješno funkcionirala.
Ovo je drugi pokušaj Europe da se njezin lander spusti na Mars; prvi, prije 13 godina, bio je neuspješan. Misija ExoMars 2016 (Exobiology on Mars), koja je pokrenuta u suradnji s Rusijom, trebala bi na Marsu tražiti znakove života.
Ruska raketa-nosač tipa Proton sa sondom za ispitivanje tragova plina na Marsu i modulom za spuštanje Schiaparelli uspješno su lansirani prije sedam mjeseci s kozmodroma u kazahstanskom Bajkonuru. Europa i Rusija krenule su tada u novu marsovsku avanturu u kojoj će na Crveni planet pokušati spustiti 'lander' Schiaparelli te posebnom sondom analizirati atmosferske plinove tog planeta u potrazi za trenutačnim oblicima života.
Misiju ExoMars čine oko tri tone teška sonda "Trace Gas Orbiter" (TGO) i modul za "ulazak, spuštanje i ateriranje" (EDM), koji je ime dobio po Giovanniju Schiaparelliju, talijanskom astronomu iz 19. stoljeća.
Jedina je svrha Schiaparellija, koji će zbog ograničenog kapaciteta baterija svega nekoliko dana istraživati tlo i okoliš Marsa, utrti put za spuštanje novog rovera koji će istraživati Mars u potrazi za izvanzemaljskim životom.
U drugoj fazi Europa će na Mars poslati i rover
"Naš je cilj dokazati da možemo sletjeti na površinu, istraživati, uzeti podatke", izjavio je znanstveni savjetnik Europske svemirske agencije (ESA) Mark McCaughrean pred početak manevriranja. Slijetanje na Mars, Zemljin susjed udaljen 56 milijuna kilometara, iznimno je težak zadatak. SAD trenutno na Marsu ima svoja dva rovera - Curiosity i Opportunity.
Modul za slijetanje Schiaparelli i TGO - koji će ući u Marsovu orbitu u potrazi za plinovima u atmosferi koje ispuštaju živi organizmi - predstavljaju prvu fazu misije ExoMars. Drugu fazu predstavlja ExoMars rover koji bi se trebao lansirati 2020.
Ukoliko na Marsu postoji život, nije vjerojatno da će se pronaći na površini koju bombardiraju ultraljubičaste i kozmičke zrake. No, tragovi metana u tankoj atmosferi Marsa mogu biti pokazatelj da se nešto "kuha" dublje ispod površine, pojašnjavaju znanstvenici. Kako metan ne bi dugo preživio Sunčeve ultraljubičaste zrake, znanstvenici vjeruju da mora iz nečega doći.
"Nešto mora proizvoditi metan", tvrde znanstvenici, dodajući da su jedan od mogućih izvora vulkani. Drugi izvor metana je život: jednostanični mikrobi metanogeni koji na Zemlji žive na mjestima bez kisika, poput životinjskih trbuha, gdje ugljični dioksid pretvaraju u metan.
Ulazak u Marsovu atmosferu u srijedu
Znanstvenici se nadaju da bi ExoMars rover, opremljen za bušenje dva metra ispod površine mogao ponuditi neke indicije o porijeklu metana na Marsu.
Schiaparelli bi trebao ući u atmosferu Marsa u srijedu na visini od 121 kilometra i pri brzini od skoro 21.000 km/h. Vrući i "drmusavi" put kroz Marsovu atmosferu trebao bi trajati oko šest minuta. Kada doputuje na visinu od 11 kilometara i uspori na 1700 km/h, otvorit će se padobran, priopćila je ESA.
Kada dođe na dva metra odbacit će svoje motore i pasti na površinu, a pad bi trebala ublažiti posebna struktura za amortizaciju unutar 'landera'.
Sa zakašnjenjem od 10 minuta, koliko treba da poruka stigne na zemlju, Schiaparelli će poslati podatke o temperaturi, vlazi, gustoći i električnim svojstvima.
