Pregovarači Europskog parlamenta i država članica EU-a postigli su dogovor o direktivi o spašavanju i sanaciji banaka, prema kojoj će troškove sanacija banaka u poteškoćama snositi u prvom redu njihovi dioničari i vjerovnici, a ne porezni obveznici.
Pročitajte i ovo
"Pozdravljam dogovor koji je noćas postignu između Europskog parlamenta i zemalja članica. To je odlučni korak prema dovršetku bankovne unije", izjavio je u četvrtak povjerenik za unutarnje tržište i financijske usluge Michel Barnier.
Taj zakon koji će se primjenjivati u svih 28 zemalja članica predstavlja biti dio zakonske regulative na kojoj se u Europskoj uniji radi kako bi se izvukle pouke iz financijske i dužničke krize. Jedinstveni mehanizam za sanaciju banaka, o kojem se sada pregovara, bit će zadužen za provedbu ovih pravila u kontekstu bankovne unije.
Kod spašavanja banaka prvo unutarnje spašavanje
Direktiva predviđa da se kod spašavanja banaka od bankrota pristupi najprije unutarnjem spašavanjem tzv. "bail-in", što znači da će troškove u prvom redu snositi dioničari i vjerovnici banke, za razliku od vanjskog spašavanja "bail-out", kada su banke spašavane novcem iz državnih proračuna zbog čega zemlje članice imaju velike proračunske deficite.
Direktiva predviđa da su bankovni polozi osigurani do iznosa od 100.000 eura, a veći iznosi također će se moći koristiti za spašavanje banaka, ali tek nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti.
SKANDAL: EK kaznila vodeće svjetske banke s 1,7 milijardi eura
Sustav "bail-in" počet će se primjenjivati od početak 2016. godine. Države članice morat će uspostaviti nacionalne fondove za spašavanje banaka, koji će financirati same banke. U roku 10 godina ti bi fondovi trebali imati na raspolaganju 1 posto iznosa od osiguranih štednih pologa.
Postignuti dogovor treba još dovršiti na tehničkoj razini i potrebno je da ga formalno prihvati Vijeće EU-a te Europski parlamenta na plenarnoj sjednici
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
