Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Smanjenje proračunskih izdataka u pojedinim europskim zemljama dovelo je do porasta stope samoubojstava i psihičkih oboljenja.


Posljedice štednje, koju mnoge europske zemlje promiču kao odgovor na gospodarsku i financijsku krizu, uvelike su podcijenjene, izjavio je britanski znanstvenik Martin McKee gostujući na Europskom zdravstvenom forumu Gastein (EHFG).

Znanstvenik s Londonske škole higijene i tropske medicine stoga smatra da se dugoročne posljedice krize na osobno zdravlje još ne mogu do kraja nazrijeti.

U Grčkoj je broj samoubojstava u godinama 2007. i 2009. porastao za 17 posto, a u 2009. i 2010. za 25 posto. Grčko ministarstvo zdravstva objavilo je da taj porast u prvoj polovici 2011. iznosi čak 40 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. 'Istraživanja dokazuju izravnu povezanost između stope nezaposlenosti i broja samoubojstava', izjavio je McKee.

Vezani članci Hrvatski sabor Vlada odbila sve amandmane o rebalansu proračuna oporbenih zastupnika i klubova, dolazi i do promjene u zastupničkim redovima Slika nije dostupna 'Rebalans proračuna bolji nego u zadnjih pet godina'

>> Švicarski parlament odbio stroži nadzor asistiranog samoubojstva

U porastu nisu samo samoubojstva. Broj primljenih pacijenata u grčkim javnim bolnicama popeo se u 2010. u odnosu na 2009. za 24 posto. Porastao je i broj zaraženih virusom HIV-a za 52 posto u 2011. u odnosu na 2010., što stručnjaci dovode u izravnu vezu s porastom broja ovisnika o heroinu.

Ni u drugim zemljama stanje nije bolje. 'U Španjolskoj se sve više ljudi obraća liječniku zbog psihičkih problema', izjavio je McKee. U Portugalu je participacija za odlazak u ambulantu udvostručena i sada iznosi 20 eura, a ta je mjera prema prvim procjenama početkom godine izazvala porast broja umrlih.

I u Italiji je uvedena participacija, ali nije poznato je li izazvala slične posljedice. 'Naravno, neke od tih mjera štednje imaju smisla. Ali u mnogim slučajevima nema dokaza da od njih ima koristi', smatra britanski stručnjak, tvrdeći da se ukupne posljedice štednje poglavito u zdravstvu još ne mogu procijeniti. Po njegovu mišljenju, europske institucije su dužne procijeniti posljedice tih mjera po zdravlje ljudi.(Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook