Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Otkriće naftnog taloga na dnu Meksičkog zaljeva otkrilo je nove razmjere katastrofe.


Osim stradavanja ptica i ostalih organizama na morskoj površini taloženjem nafte u Meksičkom zaljevu stradao je i najniži sloj morskog svijeta.

Vezani članci Slika nije dostupna Nova katastrofa u Meksičkom zaljevu Slika nije dostupna 'Do katastrofe u Meksičkom zaljevu došlo je zbog štednje'

'Gušći dio nafte koji se nataložio na morskom dnu poguban je za organizme koji su pričvršćeni za njega i za one koji su pokretni, poput puževa. Dno Meksičkog zaljeva sada je jedno groblje', izjavio je za Dnevnik.hr Petar Kružić, docent u laboratoriju za biologiju mora na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

'Trebat će puno vremena za povratak biljaka i životinja. Oporavak će trajati desetljećima, s obzirom da je to prevelika površina', dodao je Kružić. Posljedice izlijevanja nafte najviše će pogoditi riblju industriju, uzgajališa školjkaša kao i lov na kozice i škampe.

'Možemo se samo nadati da se slična stvar ne dogodi i u Jadranu. Znamo da se tankeri peru u moru pa tako često nailazimo na katran po plažama', rekao je Kružić.

'Nafta s dna se neće moći očistiti'

Uz to što su službene informacije davale lažnu nadu da je nafta uglavnom očišćena, i to bakterijama i prikupljanjem s površine, problem kod čišćenja nafte s dna je prevelika dubina. 'Ako se nešto nalazi na dnu mora nemoguće je da to itko očisti. Ljudi mogu očistiti sloj nafte koji se nalazi na površini, ali do dna ne mogu', rekao je prof.dr.sc. Davorin Matanović iz Zavoda za naftno inženjerstvo pri Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

'Sloj nafte na dnu će se kroz određeni broj godina sam raspasti. U međuvremenu, ona će djelovati na biljni i životinjski svijet', dodao je Matanović.

>> Nafta u Meksičkom zaljevu nije 'nestala', potonula je na dno!

Sirova nafta je koktel kemikalija koje štetno djeluju na biljne i životinjske organizme, rekao je Nikša Glavić iz Instituta za more i priobalje pri Sveučilištu u Dubrovniku.

'Njezin prvi učinak na živi svijet je fizičko oštećenje koje podrazumijeva onemogućavanje disanja i hranjenja', rekao je Glavić i dodao kako je teško procijeniti vrijeme oporavka. 'Morski organizmi s te dubine mora su spori u obnavljanju i trebat će niz godina da se to područje oporavi', Glavić je rekao i da kad se nešto ukloni iz ekosistema nakon oporavka stanje ne mora biti isto.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju