Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Kao jednu od mogućnosti, navodi kombinaciju sa formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije, kao budućim sastavnicama današnje EU.


Slovenski predsjednik Borut Pahor je u govoru diplomatima upozorio na realnu perspektivu "regionalizacije" Europske unije, tijekom koje će se države članice grupirati po svojim interesima i geostrateškim silnicama, a ideju je u prilogu u ljubljanskom "Delu" u subotu razradio Dimitrij Rupel, dugogodišnji bivši ministar vanjskih poslova.

Vezani članci Slika nije dostupna "Slovenija bi za dva dana trebala zatvoriti granicu svaki put kad se hrvatski brod približi" Slika nije dostupna Granični spor sa Slovenijom: Hrvatska nudi mogućnost rješenja bilateralnim pregovorima

Idealno bi bilo da Europa ostane "što cjelovitija i što slobodnija", ali tek treba pronaći zajednički europski identitet, pa zato u sadašnjoj krizi i izazovima Europa stoji pred dilemom hoće li se razvijati "prema što tješnjem ili što labavijem" savezu naroda, odnosno država s tradicionalnim nacionalnim aparatima, tvrdi Rupel.

Zato bi trebalo predvidjeti mogućnost podjele EU-a na manje jedinice, takozvane megaregije, koje bi prema geografskom ili interesnom načelu sastavljale "srodne" države, prema modelu po kojem su se povezale države Beneluksa ili Višegradske skupine, navodi u svojoj eleboraciji Rupel.

Kao jednu od mogućnosti, navodi kombinaciju sa formiranjem istočne, zapadne, sjeverne, južne i središnje megaregije, kao budućim sastavnicama današnje Europske unije.

Sloveniju vidi u središnjoj megaregiji, zapravo proširenoj Višegradskoj skupini kojoj bi se pridodale Austrija i Slovenija.

U tom bi slučaju, predviđa Rupel, Hrvatska zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom činila istočnu megaregiju, u sjevernu bi se udružile skandinavske i baltičke države, a u južnu mediteranske članice Cipar, Grčka, Italija, Malta, Portugal i Španjolska.

Politički i gospodarski najjaču skupinu činile bi članice iz zapadne megaregije, Belgija, Francuska, Irska Luksemburg, Njemačka i Nizozemska.

Kad za to dođe vrijeme, u europsku istočnu megaregiju uključili bi se redom Srbija, Makedonije, Crna Gora i Kosovo, te Turska i Ukrajina, navodi Rupel.

No, Europu bi se moglo regionalno podijeliti i prema oceanima i morima kojima gravitiraju pojedine države i to na: atlantsku grupaciju, baltičko-sjevernomorsku, podunavsko-crnomorsku, te sredozemnu skupinu.

U potonjem bi se slučaju, upozorava Rupel, Slovenija našla u istoj skupini s Hrvatskom, a s njom ima neriješeno granično pitanje koje se uglavnom vrti oko granice na moru.

Jadransko more vrlo je važno za Sloveniju koja održava i svoj "jadranski identitet", a za dominaciju nad Jadranom vodi se "više manje tiha borba", piše bivši ministar. "U tome je uz Italiju najaktivnija Hrvatska za koju se čini želi biti hegemon na istočnoj strani Jadrana. I spor za Slovenijom spada u taj kontekst", tvrdi Rupel.

Rupel smatra da EU treba razmišljati o modelu koji će stvoriti "sinergiju različitih identiteta" kako bi postala djelotvornija.

"Pritom mislim na izvorne europske identitete, a ne na one koje donose useljenici. Mislim na europske lokalne i nacionalne identitete, na identitete jezičnih skupina, geopolitičke, ali i opće europske identitete", kaže Rupel u svojoj analizi u ljubljanskom "Delu". (Hina)