Nestanak brojnih civilizacija i dalje je misterij za znanstvenike. Istraživači godinama pokušavaju rekonstruirati što se točno dogodilo i zašto su neka društva potpuno nestala, naizgled bez razloga. Ovo je popis deset civilizacija koje su bljesnule, ostavile trag, a potom misteriozno nestale.

Galerija


10. Nabatejci

Nabatejci su bili semitski narod koji je od 6. stoljeća prije Krista živio na području Jordana i dijela današnje Saudijske Arabije. Poznati su po izgradnji grada Petre, koji im je ujedno služio i kao prijestolnica. Ovo nestalo kraljevstvo u jednom je trenutku obuhvatilo područje Palestine i Sirije, a spominje se da su ih napali Makedonci s područja Grčke. Njihovo pismo razvit će se tijekom stoljeća u arapsko pismo. Smjestili su se na glavnom trgovačkom putu, a kada je trgovina na tom putu počela propadati, pretpostavlja se da su nestali, odnosno planirano su i organizirano otišli. Zbog rute na kojoj su se nalazili bili su pod utjecajem Grka, Rimljana, Arapa i Asiraca. Pred kraj svoje civilizacije bili su snažni saveznici s moćnim Rimskim Carstvom. Za njih nismo čuli nakon 106. godine poslije Krista, prenosi listverse.com.

Kambodža (Foto: Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL)
Petra, Jordan (Foto: Britta Pedersen/DPA/PIXSELL) Foto: Britta Pedersen/DPA/PIXSELL

9. Kultura Klovis

Vezani članci Slika nije dostupna Pronađen najstariji zapis u Americi

U pustinjama Novog Meksika smjestila se pravovijesna kultura, odnosno jedna od najranijih američkih civilizacija, nazvana po gradu Clovisu u Novom Meksiku. Nastanjivali su južnu i središnju Sjevernu Ameriku. Znanstvenici vjeruju da su na to područje stigli za vrijeme ledenog doba, i to preko Beringova prolaza, nakon čega su nastavili migrirati na jug, u topliju klimu. U arheološkim nalazištima na područjima njihove civilizacije pronađeno je brojno oružje i oruđe, poput strelica i ostalog oružja za lov mamuta. Nekoliko je teorija o nestanku te civilizacije. Prva je da su se zbog nestanka većih životinja koje su lovili razgranali u razne manje kulture i zajednice. Druga govori o pretjeranom izlovu i izumiranju mamuta, zbog čega su ostali bez hrane. Treća za nestanak krivi udarac kometa koji je pao blizu Velikih jezera.

8. Civilizacija Catalhoyuk 

Stanovnici Catalhoyuka bili su vrlo stara neolitska civilizacija koja je živjela u današnjoj Turskoj od 7500. do 5700. godine prije Krista. Živjeli su u stambenim zgradama od blata, a bili su poznati po svojim umjetničkim djelima religijske tematike. Slikali su velike murale i podizali svetišta. Najpoznatije nalazište ove civilizacije nalazi se 60 kilometara jugoistočno od Konye te 320 kilometara južno od turskog glavnog grada Ankare.

7. Rapa Nui

Rapa Nui bili su izvorni stanovnici Uskršnjih otoka, koji pripadaju Čileu, a ostavili su nam poznate kipove glava. Pretpostavlja se da su nestali zbog gladi, a uslijed uništenja ekosustava od štakora. Prema drugoj teoriji otputovali su na drugi otok. Pretpostavlja se da su doplovili iz Polinezije. Za sobom su ostavili 887 zagonetnih monumentalnih skulptura zvanih moai, u nizovima raspršenima po krasnim pacifičkim plažama i na danas ogoljelim padinama triju vulkana – Poike, Rano Raraku i Terevake.

Kambodža (Foto: Fredrik von Erichsen/DPA/PIXSELL)
Rapa Nui Moai (Foto: Sergi Reboredo/DPA/PIXSELL) Foto: Sergi Reboredo/DPA/PIXSELL


6. Minojska civilizacija

Minojci su bili stara civilizacija iz brončanog doba. Potječu s grčkog otoka Krete, a postojali su između 3000. i 1000. godine prije Krista, mnogo prije zlatnog doba Atene i Aleksandra Velikog. Bili su poznati po svom poganstvu, prakticirali su žrtvovanje životinja i održavali festivale s orgijama. Stari Egipćani spominju ih u hijeroglifima, no nije poznato kako su i uslijed kojih okolnosti nestali. Herodot, poznati grčki povjesničar, piše da su ih srušile kuga i bolesti, no postoje nagađanja i da su nestali uslijed vulkanske erupcije, a posljedično i zbog gladi.

5. Kultura Kukuteni - Tripolje

Arheološki nalazi upućuju na neolitik, odnosno razdoblje od 5500. do 2750. godine prije Krista. Ta je civilizacija živjela na području današnje Moldavije, Rumunjske i Ukrajine. Bavili su se poljoprivredom, domaćinstva su vodile žene, koje su proizvodile grnčariju, tkaninu i odjeću, dok su muškarci bili lovci, izrađivali alate i brinuli se za životinje. Bili su vrlo religiozni i bavili se umjetnošću, uključujući izrađivanje skulptura. Ni danas se ne zna zbog čega se razvila tradicija spaljivanja sela. Svakih 60 do 80 godina spalili bi kompletno naselje i na njemu izgradili novo. Glavna teorija o nestanku te civilizacije jest takozvana Kurganska hipoteza, prema kojoj su ih osvojili ratoborni Kurganci. Ipak, nedavna arheološka istraživanja upućuju na sušu, jednu od najgorih suša u povijesti Europe. Kultura koja se toliko oslanjala na poljoprivredu teško bi preživjela takve promjene.

4. Anasazi

Kultura Anasazi nastanjivala je područje današnjeg Novog Meksika, Arizone, Colorada i Utaha. Anasazi su u početku bili lovci sakupljači, da bi kasnije počeli uzgajati kukuruz, grah i bundeve. Iza sebe su ostavili brojne arhitektonske građevine sagrađene u liticama, prije nego što su na kraju nestali. Gradili su i građevine od kamena i blata. U gradovima su održavali razna društvena događanja i imali razne kulturne sadržaje. Pretpostavlja se da su nestali zbog gladi, odnosno nedostatka hrane uslijed klimatskih promjena. Moguće da su njihovu nestanku kumovali rat i politički sukobi. Jedna teorija kazuje pak da ta civilizacija nije uopće nestala, već da se samo razbila u manje frakcije. Razna plemena današnjih Pueblo Indijanaca stoga vjeruju da su im preci upravo Anasazi.

3. Nabta Playa

Radi se o civilizaciji nastaloj od 7000. do 6500. godine prije Krista u južnom dijelu današnjeg Egipta. Ljudi koji su tamo živjeli pripitomljavali su stoku, bili poljoprivrednici, stvarali keramiku i za sobom ostavili kamene krugove, kao dokaz da su se bavili i astronomijom. Arheolozi vjeruju da su ljudi iz Nabta Playe bili preci civilizacije koja se pojavila u dolini Nila tisuće godina kasnije. O toj civilizaciji znamo uglavnom po njihovim sačuvanim artefaktima koji su sačuvani zbog suhe klime i pijeska.

2. Kmerska civilizacija

Kmersko Carstvo bilo je smješteno na području današnje Kambodže, Laosa i Vijetnama. Bili su mješavina kultura budista i hinduista, a izgradili su neke od najraskošnijih i najupečatljivijih hramova u jugoistočnoj Aziji, od kojih su mnogi sačuvani i u izvrsnom su stanju. Bili su izrazito moćno i bogato društvo, a izgradili su cijelu mrežu cesta i putova za lakši prijevoz robe i vojnih postrojbi.

1. Olmeci

Olmeci su nastanjivali nizine južnog i središnjeg dijela Meksika, a predstavljali su jedno od prvih mezoameričkih društava. Nalazi i artefakti datiraju iz 1400. godine prije Krista. Olmeci su bili pravi majstori s kamenom, svaki glavni grad sastojao se od ceremonijalnih dvorova, piramida i neobičnih kuća, kao i spomenika. Uglavnom su se bavili trgovinom, a kao najstarije i najnaprednije društvo toga doba, vjerojatno su izvorište svih drugih mezoameričkih kultura. Oko 400. pr. Kr. jednostavno su nestali. Neki pretpostavljaju da su nestali uslijed erupcije vulkana, dok jedna teorija kazuje o invaziji i napadačima, no nije poznato o kome je riječ.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju