Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na summitu Pokreta nesvrstanih u Havani najviše pozornosti privukao je venezuelski predsjednik Hugo Chavez. Obećao je da će njegova zemlja poduprijeti Iran ako bude napadnut zbog neodustajanja od nuklearnog programa.


Chavez je izrazio snažnu potporu iranskom predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu i njegovu nastojanju da usprkos zabrani UN-a nastavi s obogaćivanjem urana u svojoj zemlji. Ipak, ostalo je nejasno na koji će način Chavez pomoći Iranu ako dođe do napada.

Vezani članci Slika nije dostupna Chavez: Fidel Castro preuzeo jedan dio vlasti Slika nije dostupna Chavez: Castrovo zdravlje vidno se poboljšalo

Pokret nesvrstanih inače broji 118 zemalja članica i 15 promatrača. Summit pod nazivom "Bolji svijet je moguć" na nižim je razinama započeo u ponedjeljak, a svoju će kulminaciju doživjeti u petak i subotu izlaganjima šefova država i vlada zemalja članica i prihvaćanjem završne deklaracije.

Na summitu u Havani, u skupini zemalja promatrača sudjelovat će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je u četvrtak navečer doputovao u kubansku prijestolnicu. Prema postojećem okvirnom rasporedu, Mesić će svoje izlaganje na summitu održati u skupini zemalja promatrača, vjerojatno u subotu.

"Za mene je logično da je već sama nazočnost hrvatskog predsjednika, s obzirom da je Hrvatska samo promatrač u Pokretu, pokazuje koliku važnost ta zemlja ima za nesvrstane", rekao je zamjenik kubanskog ministra vanjskih poslova Abelardo Moreno. Kubanski dužnosnik nije mogao potvrditi hoće li doći do sastanka Mesića s domaćinom skupa Fidelom Castrom na marginama summita. "Castro se dobro oporavlja", kratko je odgovorio Moreno na novinarsko pitanje bez drugih pojedinosti. U ranije sastavljenom programu summita bio je predviđen Castrov govor i pozdravljanje šefova država i vlada te prijem za sudionike u petak.

Pokret nesvrstanih inače broji 118 zemalja članica i 15 promatrača. Summit pod nazivom "Bolji svijet je moguć" na nižim je razinama započeo u ponedjeljak, a svoju će kulminaciju doživjeti u petak i subotu izlaganjima šefova država i vlada zemalja članica i prihvaćanjem završne deklaracije

Moreno je izvijestio da su sudionici velikim dijelom usuglasili završnu deklaraciju i zaključne dokumente kojima se odbacuju prijetnje miru i sigurnosti te osuđuju svake manifestacije jednostranosti i želje za hegemonijom. Nacrtom dokumenta osuđuje se doktrina preventivnog napada i prijetnja nuklearnog oružja protiv zemalja trećeg svijeta, vojne akcije i prijetnje uporabom sile, a također se odbacuje kategorizacija zemalja u dobre i zle. 

Završna deklaracija predviđa i "energičnu osudu" izraelske agresije na Libanon, izražava potporu Venezueli nasuprot agresivnoj politici kojoj je izložena, potvrđuje se solidarnost s Palestincima, odbacuje američka gospodarska blokada protiv Kube i traži povrat pod kubanski suverenitet teritorija na kojem je smještena pomorska baza SAD-a Guantanamo.