Rat na Bliskom istoku dovest će do više inflacije i sporijeg globalnog rasta, izjavila je u ponedjeljak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva za Reuters uoči planirane objave prognoze za svjetsko gospodarstvo.
Rat na Bliskom istoku izazvao je najveći poremećaj u globalnoj opskrbi energijom ikada nakon što je iranska blokada Hormuškog tjesnaca, ključnog za transport petine svjetske nafte i plina, zaustavila milijune barela naftne proizvodnje. Čak i ako se sukob brzo riješi, MMF će smanjiti svoju prognozu gospodarskog rasta i povisiti izglede za inflaciju, rekla je Georgieva.
Očekuje se da će rat dominirati raspravama među financijskim dužnosnicima iz cijelog svijeta na proljetnim sastancima MMF‐a i Svjetske banke u Washingtonu idućeg tjedna.
Fond bi 14. travnja trebao objaviti niz scenarija, a krajem ožujka već je signalizirao moguće snižavanje prognoza, navodeći asimetrični šok rata i strože financijske uvjete.
Georgieva je rekla da je MMF bez rata očekivao malo poboljšanje svoje projekcije globalnog rasta od 3,3 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027., dok se gospodarstva nastavljaju oporavljati od pandemije.
"Umjesto toga, svi putevi sada vode prema višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti", rekla je Georgieva, navodeći geopolitičke napetosti, tehnološki napredak, klimatske šokove i demografske promjene.
To znači da nakon što se oporavimo od ovog šoka, dodala je, moramo držati oči otvorene za sljedeći.
Georgieva je također navela da je rat smanjio globalnu opskrbu naftom za 13 posto, a učinak se prelijeva na isporuke nafte i plina te na povezane lance opskrbe poput helija i gnojiva.
Čak će i brz završetak neprijateljstava i brz oporavak rezultirati "relativno malim" snižavanjem prognoze rasta i povećanjem prognoze inflacije, dodala je, a ako se rat oduži, učinak na inflaciju i rast bit će veći.
Siromašne zemlje bit će najteže pogođene
Siromašne, ranjive zemlje bez energetskih rezervi bit će najteže pogođene, dodala je Georgieva, napominjući da mnoge zemlje imaju vrlo malo ili nimalo fiskalnog prostora da pomognu svom stanovništvu da izdrži poskupljenja uzrokovana ratom, što zauzvrat povećava rizik od društvenih nemira.
Georgieva je navela kako su neke zemlje već zatražile financijsku pomoć, ali ih nije imenovala. Rekla je da bi MMF mogao proširiti neke postojeće programe kreditiranja kako bi zadovoljio potrebe zemalja, a čak 85 posto članica MMF‐a su uvoznici energije.
Široke energetske subvencije nisu rješenje, dodala je, pozivajući kreatore politika da izbjegavaju državne isplate koje bi mogle dodatno potaknuti inflacijske pritiske.
Učinak je asimetričan, najteže pogađa zemlje uvoznice energije, ali čak i izvoznici energije poput Katara osjećaju posljedice iranskih napada na njihove proizvodne pogone.
Katar zbog štete očekuje da će mu trebati tri do pet godina da obnovi 17 posto svoje proizvodnje prirodnog plina, istaknula je Georgieva, dok je Međunarodna agencija za energiju izvijestila da su 72 energetska postrojenja oštećena u ratu, od kojih je trećina pretrpjela značajnu štetu.
"Čak i ako bi rat prestao danas, i dalje bi postojao negativan učinak na ostatak svijeta", upozorila je.
Između ostalog, Svjetski program za hranu (WFP) rekao je sredinom ožujka da će milijuni ljudi biti suočeni s akutnom glađu ako se rat nastavi do lipnja. Georgieva je rekla da MMF zasad ne vidi prehrambenu krizu, ali i da bi do nje bi moglo doći ako će isporuka gnojiva biti poremećena.
