Nilski konji Pabla Escobara i dalje prijete ekosustavu. Znanstvenici su zabrinuti, a najnoviji plan predviđa njihovo premještanje u Indiju i Meksiko.
Pablo Escobar, nekoć šef smrtonosnog kartela, postao je jedan od najbogatijih ljudi na planetu zahvaljujući trgovini drogom. Za svoj ranč je nabavio mnoge životinje, među kojima su i nilski konji, plamenci, žirafe, zebre i klokani.
Nakon što ga je policija ubila 1993. godine, svi osim nilskih konja prodani su zoološkim vrtovima jer ih je bilo teško transportirati. Oni su ostavljeni da lutaju Escobarovim imanjem i nastavili su se brzo razmnožavati te predstavljaju velik izazov za okoliš i zabrinjavaju obližnje stanovnike.
Studija u časopisu Nature upozorila je da bi njihov broj mogao narasti na 1500 u roku od dva desetljeća. Kolumbijska vlada na kraju ih je službeno proglasila invazivnom vrstom i već duže vrijeme traži način na koji ih se riješiti.
Najnoviji plan je da se 70 ''kokainskih vodenkonja'' prebaci u prirodna utočišta u Indiji i Meksiku kao pokušaj da se kontrolira njihovu rastuću populaciju, kazao je guverner pokrajine Antioquia Aníbal Gaviria, gdje se nalazi Hacienda Napoles, piše CNN.
Ekološka bomba otkucava
Trenutačno postoji između 130 i 160 nilskih konja, a populacija se na početku sastojala od samo jednog mužjaka i tri ženke. Prethodno su vlasti pokušale kontrolirati njihovu populaciju pomoću kastracija i kontracepcijskih strelica, no sve je to imalo ograničen uspjeh.
Očekuje se da će 70 vodenkonja, mješavina mužjaka i ženki, biti premješteno tako da će 60 otići u Indiju, a 10 u Meksiko. ''Slanje nilskih konja natrag u njihovu rodnu zemlju Afriku nije dopušteno", rekao je Gaviria, jer bi to moglo nanijeti više štete nego koristi i nilskim konjima i lokalnom ekosustavu.
''Svaki put kada premještamo životinje ili biljke s jednog mjesta na drugo, mi također premještamo njihove patogene, njihove bakterije i njihove viruse. I mogli bismo donijeti nove bolesti u Afriku, ne samo za vodenkonje koji su tamo u divljini već i nove bolesti za cijeli afrički ekosustav koji nije evoluirao s tom vrstom bolesti'', objasnila je María Ángela Echeverry, profesorica biologije na Sveučilištu Javeriana.
Translokacija bi mogla biti dovršena do prve polovice ove godine ako se ubrza izdavanje potrebnih dozvola.
Istraživanja su istaknula negativne učinke koje otpad nilskih konja može imati na razine kisika u vodenim tijelima, što može utjecati na ribe i, na kraju, ljude.
Časopis Nature citirao je rad iz 2019. koji je otkrio da jezera u kojima su bili vodenkonji imaju više cijanobakterija, koje su povezane s otrovnim algama. Ovo cvjetanje može smanjiti kvalitetu vode i uzrokovati masovni pomor ribe, utječući na lokalne ribarske zajednice.
