Na rukavcu rijeke Drave ni 20 kilometara od Osijeka prvo je izvirio glavom, a zatim zaronio u vodu ostavljajući iza sebe mjehuriće zraka. Nije prošla ni minuta, a istim plivačkim stilom stigao je drugi dabar. Nije neobično što su bili u paru jer dabrovi su stari romantičari.
Pročitajte i ovo
Škola u prirodi
Na Svjetski dan vlažnih staništa učenici su posjetili Kopački rit: Svojim znanjem mogu parirati i puno starijima
Napravio velik problem
Dio općine ostao bez struje zbog – dabra, a to nije i jedino što je učinio: "Ovo je problem s kojim se nikada nismo susreli"
Dabar je monogamna životinja. Pravi nastambe od granja i blata i u njima živi samo jedan par. Kada dabar nađe partnera ili partnericu, ostaju zajedno cijeli život.
Najveći europski glodavac, koji teži i do 35 kilograma, vratio se u Hrvatsku, a bio je potpuno nestao krajem 19. stoljeća. Izlov zbog skupocjenog krzna bio je glavni razlog tome. Godine 1996. u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj" Njemačka nam poklanja prvi par, pa danas imamo populaciju od nekoliko tisuća dabrova.
Ekipi Nove TV vodič je objasnio kako ih ima i u Kopačkom ritu. Nije neobično što mu se Slavonija i Baranja sviđaju jer on uživa u vodi, čak pod njom može i gledati. Ovdje ima – sve što mu treba.
"Da im ovdje nije dobro, ne bismo ih vidjeli. Ali uživaju i posjetitelji. Možda ih ne mogu vidjeti jer su oni uglavnom aktivni predvečer i po noći. Ovdje nas okružuje bijela vrba. Nije čvrsto drvo, dakle dabru je pogodno da grize tu koru", rekla je Varja Guttert iz Parka prirode Kopački rit reporteru Dnevnika Nove TV Tinu Kovačiću.
No pomalo je počeo raditi i štetu jer su mu slavonske oranice i usjevi – izvor hrane, a slavonske šume – privatna kiparska kolonija.
Dabar je biljojed i ima dosta lošu higijenu zuba. Prednja dva, narančaste boje, izuzetno su čvrsta i, zanimljivo, rastu cijeli život. Stoga dabar mora glodati drvo kako bi ih potrošio.
Populacija dabrova polako, ali sigurno još će više rasti.
"Dabar je zaštićena životinja u cijeloj Republici Hrvatskoj. Može imati dva, tri pa i do šest mladih. Prirodni neprijatelji u prirodi bi im mogli biti vukovi", rekla je Guttert.
Njih ovdje nema, stoga je sasvim izgledno da ćemo se s našim današnjim prijateljima glodavcima - susresti još koji put.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.