"Šumski duh" koji živi u planinama prekrivenim gustim šumama na granici Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije jedan je od najugroženijih sisavaca u svijetu.
U divljini tih triju zemalja balkanskih je risova sada manje od 40, što je posljedica prekomjernog krčenja šuma i lova.
"Vrlo smo zabrinuti da bismo ih mogli zauvijek izgubiti ako im brzo ne podignemo broj", kaže Manuela von Arx iz švicarske zaklade Kora, koja financira program očuvanja balkanskih risova.
Albanska nevladina organizacija za zaštitu prirodnog okoliša (PPNEA) već 15 godina radi na spašavanju životinja koje mještani zovu "balkanskim tigrom".
Pročitajte i ovo
Bojažljivi i neuhvatljivi
U šumama na planinama iznad Prespanskog jezera dvojica stručnjaka pažljivo postavljaju kamere u risovoj visini. Nadaju se da će snimiti bojažljivog i neuhvatljivog mesojeda koji danju spava, a noću lovi jelene, divokoze i zečeve.
"Teško ga je snimiti", kaže inženjer šumarstva Ilir Shyti, koji s kolegom Melitjanom Nezajem provjerava poziciju kamera.
U studenome 2021. uspjeli su snimiti risa koji je stigao iz Sjeverne Makedonije. "Nadamo se da će i ove godine proći ovuda, a bude li sreće, možda snimimo još kojeg", kaže biolog Nezaj.
Jedinke je moguće razlikovati po sitnim razlikama na točkastom krznu i čupercima dlake na vrhovima ušiju. Pažljivo traganje za risovima ključan je dio njihove zaštite, tvrdi koordinator PPNEA-e za spašavanje tih životinja.
"Morate ih razumjeti i saznati kuda se kreću", rekao je AFP-u. "Svaki dokumentirani dokaz risove prisutnosti budi nadu u njegov opstanak."
Životinji s očima boje badema prijeti degradacija staništa i znatno krčenje šuma, što im smanjuje prostor za lov. A i ris zna biti, iako je strogo zaštićen, lovina.
Najmanje 14 risova ubijeno je u Albaniji od 2006. godine, po podacima PPNEA-e.
Pročitajte i ovo
Preparirani trofeji
Posljednji, ubijen 2020., prepariran je i postavljen kao trofej u jednom baru u Elbasanu, južno od Tirane.
Trgovina zaštićenim životinjama kažnjiva je s maksimalno sedam godina zatvora, ali albansko pravosuđe uopće ne mari za taj problem, tvrdi odvjetnik PPNEA-e Gentian Rumano.
Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija udružile su snage u program obnove populacije risova koji financira nekoliko stranih zaklada.
Tri su zemlje stvorile "nova područja zaštite u kojima je ris prisutan i može se razmnožavati", rekao je šef PPNEA-a Aleksander Trajce.
Pokušavaju i obrazovati lovce i opću populaciju o mogućem izumiranju risa. Informacijski centar, koji služi i kao ljetna škola, otvoren je 2020. u albanskom mjestu Gorica.
No bitka je daleko od dobivene, posebno zbog toga što malena populacija osiromašuje genetski bazen, a to stvara zdravstvene probleme.
"Mala populacija znači parenje blisko srodnih životinja", kaže makedonski ekolog Dime Malevski.
Jedno od mogućih rješenja za ublažavanje problema mogao bi biti uvoz mužjaka iz drugih populacija risova na Balkan.
