Nisu crni, nego crvenokljuni, a iza njih je velika ljubavna priča: U Drugom maksimirskom jezeru njih dvoje su našli novi dom

Drugo maksimirsko jezero postalo je ovih dana novi dom paru crvenokljunih labudova iz Sesvetske Selnice.

Mužjak ima oštećeno krilo zbog čega ne može letjeti, a njegova ga partnerica prati u dobru i zlu. Par je godinama skladno živio na jezeru koje je nastalo iskopom gline kraj bivše ciglane u Sesvetskoj Selnici, no kad je labudovima pronađeno bolje mjesto za život, dogovoreno je njihovo preseljenje, objasnili su iz Parka Maksimir u kojemu se jako vesele daljnjem razvoju nevjerojatne ljubavne priče.

''Godinama smo u kontaktu s građanima iz Sesvetske Selnice koji nas zovu kad se labudovi nađu u nevolji – kad im je jezero okovano ledom ili kad je labudovima potreban pregled veterinara. Zajednička nam je želja bila da labudovima potražimo mjesto gdje će imati potreban mir, ali i gdje će ih stručnjaci lakše nadzirati'', kazao je Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt grada Zagreab.

''U akciji hvatanja labudova uz terensku ekipu Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba sudjelovali su zagrebački vatrogasci, a prije ponovnog puštanja u prirodu labudove smo temeljito pregledali u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba'', objasnio je Skok.

Pročitajte i ovo Utočišta za ptice Svjetski dan vlažnih staništa: Na svijetu ih je osušeno 64 posto, a ključ su ublažavanja klimatskih promjena
Pročitajte i ovo LOL Labud postao junak društvenih mreža, djevojci pokazao kako se ispravno nosi maska

Preseljenje para labudova jedna je od akcija kojima se revitalizira život na maksimirskim jezerima.

U današnje vrijeme, iako okružen gradskim četvrtima, park Maksimir je važno stanište za brojne životinjske vrste od kojih su mnoge upravo ovdje pronašle svoje utočište tako da se velika pozornost pridaje revitalizaciji autohtonog biljnog i životinjskog svijeta.

Labudovi će vjerojatno postati zaštitni znak Maksimira, a iz Parka pozivaju građane i građanke da se i oni uključe u veliku ljubavnu priču predlaganjem imena dvoje novih stanara Drugog jezera. Najbolji prijedlog, objavili su na službenoj Facebook stranici Parka Maksimir, bit će nagrađen, a nit vodilja svega je zaljubljenom paru labudova iz Sesvetskih Selnica omogućiti sigurnije i bolje uvjete života.

Tko se sjeća labuda Jure još? 

''Nadamo se da će se ovdje labudovima iz Sesvetske Selnice idućih godina pridružiti i drugi labudovi jer je Drugo maksimirsko jezero dom labudova od njegova nastanka 1846. godine. Zbog toga se na jezeru postavlja i labuđi otočić nadahnut onim kakav je nekada bio na istom mjestu, a koji se može vidjeti na starim fotografijama Maksimira. Naši stariji sugrađani s nostalgijom se prisjećaju i labuda Jure, miljenika mnogobrojnih generacija koje su posjećivale naš park. Doseljeni par labudova obnavlja posebnu vezu između Maksimira i labudova, ptica koje u mnogim kulturama imaju pozitivnu simboliku – od dobrote i elegancije do ljubavi'', rekla je Nika Dolenc, v. d. ravnatelja Javne ustanove Maksimir.

Pročitajte i ovo isušivana nekoliko puta Pogledajte kako izgledaju maksimirska jezera nakon preuređenja: Izvađeno čak 8500 kubika taloga
Pročitajte i ovo urbano pčelarenje nije dopušteno Zagrebačke pčele zuje "protuzakonito": "Uvijek će ih biti u gradu, bez obzira na zabrane"

Postavljanje labuđeg otočića te uređenje Drugoga maksimirskog jezera koje će uskoro biti dovršeno, aktivnosti su u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II), koji sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Maksimir je zeleni dragulj Zagreba

Nositelj projekta je Grad Zagreb, partneri su Javna ustanova Maksimir, udruga BIOM, Hrvatski savez gluhoslijepih osoba DODIR i udruga Vjetar u leđa, a suradnik je Ustanova Zoološki vrt grada Zagreba.

''Infrastrukturnim zahvatima u parku Maksimir, uz uređenje postojećih sadržaja, donosimo nove koji će građanima omogućiti nove doživljaje, a partnerskim ustanovama daljnji razvoj i podizanje vlastitih kapaciteta. Projekt osigurava i niz stručnih podloga zahvaljujući kojima će se podići kvaliteta upravljanja parkom Maksimir i značajnim krajobrazom Savica. Gradski prozori u prirodu donose i nove edukativne elemente te programe s ciljem promocije prirodnih i kulturnih vrijednosti naših zaštićenih područja'', kazao je Dejan Jaić, pomoćnik pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba i poručio: ''Maksimir je zeleni dragulj Zagreba, a naša je obveza očuvati ga kako bi i u nadolazećim desetljećima Zagrepčani i njihovi gosti u toj urbanoj zelenoj oazi mogli uživati u razonodi i odmoru''.