Sjedinjene Države, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Kina izrazili su potporu nastojanjima da se Bliski istok učini zonom bez nuklearnog oružja što bi značilo i da bi se Izrael morao odreći svih svojih atomskih bombi. "Predani smo punoj provedbi rezolucije 1995 NPT-a o Bliskom istoku i podržavamo sve napore koji se čine u tom cilju", reklo je pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a u zajedničkoj izjavi objavljenoj na konferenciji o sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja.
'Spremni smo razmotriti sve relevantne prijedloge tijekom konferencije o sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja (NPT) kako bi došli do dogovorene odluke o poduzimanju konkretnih koraka u tom smjeru', kaže se u izjavi koju je dobila agencija Reuters. Egipat je uputio potpisnicama sporazuma kojih je 189 u kojem poziva na konferenciju iduće godine o uklanjanju nuklearnog naoružanja s Bliskog istoka na kojoj bi sudjelovale sve zemlje regije. SAD i Rusija, uz podršku ostale tri zemlje kojima je po NPT-u dopušteno imati nuklearno oružje, pregovaraju s Egiptom da iznese prihvatljiv kompromisni prijedlog, rekli su zapadni diplomati.
Iako izraelski saveznik SAD podržava načela predložene zone i egipatski poziv na konferenciju, državna tajnica Hillary Clinton u ponedjeljak je rekla da trenutak još nije zreo za uspostavu takvu zone. Egipat kaže da su i Izrael i Iran nuklearne prijetnje regiji i želi djelovanje spram obje države. Ne imenujući države izjava poziva i one države koje nisu potpisnice NPT-a da mu se pridruže. Izrael, kao i Indija i Pakistan koji imaju nuklearno oružje, nikada nisu potpisali sporazum ali se pretpostavlja da imaju veći atomski arsenal.
Iranski predsjednik 'načelno' pristaje na brazilsko posredovanje
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad 'načelno' je pristao da Brazil posreduje u obnovi pregovora o nuklearnom sporazumu između zapadnih sila i Irana, prenijela je poluslužbena iranska agencija Fars. Velike sile su ujesen 2009. počele s Teheranom dogovarati izvoz niskoobogaćenog iranskog uranija u treće zemlje kako bi otklonile opasnost da taj uranij bude iskorišten u gradnji atomske bombe. Zauzvrat bi se Iranu isporučivalo visokoobogaćeno gorivo potrebno za program nuklearne medicine. No sporazum nije postignut jer je Iran tražio da se zamjena odvija na njegovu teritoriju i ustrajao je na višekratnim izvozima manjih količina niskoobogaćenog uranija, a ne na ukupnoj količini odjednom.
'U telefonskom razgovoru s venezuelskom stranom Ahmadinedžad je načelno pristao na brazilsko posredovanje u nuklearnom sporazumu' prenijela je poluslužbena agencija Fars.Brazil želi obnovu pregovora jer drži da bi UN-ove sankcije mogle voditi u radikalizaciju Irana.Prema zapadnom prijedlogu Iran je trebao u inozemstvo isporučiti 1.2000 kg niskoobogaćenog uranija, što je dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe. Uranij bi se u Rusiji i Francuskoj prerađivao u gorivo za istraživački reaktor potreban za proizvodnju izotopa u liječenju karcinoma. (Hina)
