U svijetu je lani bilo 169 besplatnih dnevnih novina, od čega u Europi čak 99, u Aziji i Australiji 20, a u Sjevernoj i Južnoj Americi 50.
Pročitajte i ovo
Njihova ukupna naklade je, po podacima što ih je objavio glavni direktor WAN-a Timothy Balding, dostigla 27,8 milijardi primjeraka, što čini šest posto ukupne naklade dnevnih novina u svijetu.
U Europi udio dnevnih besplatnih novina premašuje 17 posto. U Španjolskoj, primjerice, udio besplatnih novina čak premašuje nakladu plaćenih novina - omjer je 51 prema 49 posto.
O globalnom smjeru u kojemu se kreće novinstvo govori i podatak da je od godine 2001. do kraja 2004. na tabloidni format prešao 81 dnevni list, a samo 2005. to je učinilo čak 28 dnevnih listova.
Po podacima WAN-a, Kina je s prošlogodišnjom nakladom od 96 milijardi prodanih primjeraka i dalje najveće novinsko tržište na svijetu.
Slijedi je Indija sa 78 milijardi, zatim Japan sa 69, SAD s 53 te Njemačka s 21 milijardom prodanih primjeraka.
Na listi 100 najtiražnijih dnevnika na svijetu Kina je s 23 naslova na prvome mjestu, a slijede Japan s 22, Indija sa 17, Velika Britanija sa sedam i SAD također sa sedam naslova.
U odnosu prema broju stanovnika, najviše novina prodaje se u Japanu, a zatim u europskim zemljama - Norveškoj, Finskoj, Švedskoj i Švicarskoj. Visoka mjesta zauzimaju i Velika Britanija, Luksemburg i Austrija.
Na tom popisu, po riječima hrvatskoga novinskog analitičara i bivšeg predsjednika Hrvatske udruge novinskih izdavača Ante Gavranovića, Hrvatska je sa 111,5 primjeraka na tisuću stanovnika pri dnu svjetske ljestvice, a društvo joj čine Španjolska, Italija i Francuska, sve tri ugledne članice Europske unije.
