Arktik bi do kraja stoljeća mogao ostati bez ledenog pokrivača

Gledano globalno količina vlage u zraku, govore najnovije znanstvene projekcije, povećat će se dva posto za svaki stupanj, za koji se Zemlja u prosjeku zagrije. Kad je u pitanju Arktik, situacija je još gora, jer će se količina vlage tamo povećati za četiri posto, za svaki stupanj globalnog zatoljenja, prenosi New Scientist.

Pročitajte i ovo Važno područje prijepora Rusija otvorila stotine vojnih lokacija iz sovjetske ere, Lavrov upozorio: "Branit ćemo svoje interese i u vojnom smislu" S popustom Kupio dom iz snova za gotovo 400.000 dolara iako će kuća pasti u ocean: "Rekao sam si - život je kratak"

Do 2091. godine, na Arktiku će se količina oborina dramatično povećati, dok će se razina snijega i leda jednako tako smanjiti.

"To je poprilično puno, oko 50 do 60 posto povećanja na čitavom arktičkom području. Otkrili smo da je razlog većine tog povećanja vlage zbog zagrijavanja Arktika i povlačenja morskog leda", ističe Richard Bintanja, klimatolog Kraljevskog nizozemskog Instituta za meteorologiju, koji je kombinirao 37 klimatskih modela kako bi predvidio količinu oborina između 2091. i 2100. godine.

Svim modelima zajedničko je što ukazuju na zatopljenje Arktika kao važan faktor u povećanju vlage u zraku. "Bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu, povećanje temperature znači da zrak može držati više vlage", pojašnjava Quinghua Ding, klimatolog sa Sveučilišta Kalifornija u Santa Barbari, koji nije sudjelovao u studiji.

Ledena kapa na Arktiku smanjuje se sistematski već desetljećima, a posljednjih godina zabilježeno je nekoliko rekordno niskih razina. Kad se morski led povuče, iza njega ostaje ogromna morska površina, što vodi većem ispravanju, većoj naoblaci te većim količinama oborina.

Te se oborine neće vraćati u obliku snijega, već obilnih kiša, a ciklus će hraniti sam sebe, jer će povećanje temperatura dovesti do još više oborina i otapanja leda, što će opet dovesti do još više izloženog mora i naposljetku još više kiše.

"Ako se trenutni trend nastavi, a sve indikacije su da će biti brži od predviđenog, onda ćemo imati Arktik bez leda u budućnosti", kaže Bintanja. "Na Sjeverni pol moći ćete ravno brodom", dodaje.

Ako bi uspoređivali buduće stanje oborina na Arktiku s poslovično kišnom prijestolnicom svijeta - Londonom, onda to izgleda ovako: trenutno, na Arktiku na godišnjoj razini imamo možda sedam dana ukupno u kojima pljušti kao u Londonu, dok bi u budućnosti, to moglo narasti i na mjesec dana ukupno.