Po anketi CNN-a provedenoj odmah nakon debate, 62 posto ispitanika dalo je pobjedu Clinton. Na CBS-u, koji je ispitivao neodlučne birače, prednost demokratske kandidatkinje varira od šest do 16 posto.
Pročitajte i ovo
Trump je debatu dobro počeo, ali se kasnije počeo ponavljati, postao nediscipliniran i polako gubio koncentraciju, piše Reuters. Postao je nervozan, često posezao za čašom vode, brisao znoj i upadao svojoj protivnici u riječ.
Njemačka dpa piše da se Clinton vratila u punoj snazi. Bila je odmjerena, precizna, zasipala Trumpa činjenicama i brojkama i nekoliko mu puta oštro 'spustila'.
Bussiness Insider navodi pet činjenica koje dokazuju da je Clinton pobijedila u debati. Prvo su azijske burze skočile, zatim su ciljane skupine gledatelja većinom odlučile da je bila bolja, na društvenim mrežama Trumpove su pristaše nakon debate neobično tihe, politički analitičari mahom procjenjuju da je Clinton imala situaciju pod kontrolom i na koncu, Trump je umjesto na planiranu zabavu poslije debate otišao ravno kući.
Clinton je uoči debate bila pod većim pritiskom jer je za nju ljestvica očekivanja bila postavljena više, a Trump je odigrao namjerno proračunatu igru 'autsajdera' koji ne želi gubiti vrijeme na pripreme za sučeljavanje i tako snizio očekivanja. Nije, međutim, piše Reuters, pred stomilijunskim auditorijem uspio pokazati da je kandidat "promjena".
Za Trumpa (70) je prva debata bila prilika da pokaže kako se može kontrolirati, dok je za Clinton (68), prema mišljenju analitičara, sučeljavanje bilo prilika da uvjeri birače da joj se može vjerovati.
Clinton: Trump je počeo političku karijeru rasizmom
Dvoje kandidata je tijekom debate - prve od ukupno tri predviđena izravna sučeljavanja - žustro raspravljalo i često upadalo jedno drugome u riječ. Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje kandidata brzo je počelo s napadima, Hillary Clinton kritizirala je Trumpovo plaćanje poreza, a milijarder je bivšu državnu tajnicu optužio da "samo priča, a ništa ne radi".
Clinton i Trump međusobno su se optužili za prikrivanje istine i pozvali gledatelje da za detalje pogledaju njihove web stranice. Clinton je Trumpa oslovljavala s "Donald", a on je nju oslovljavao s "tajnica Clinton".
Prva predsjednička debata izazvala je golemo zanimanje američke i svjetske javnosti. Izjednačena utrka za Bijelu kuću, te nepredvidljivi sukobi stilova dvaju rivala koji se dobro poznaju stvorili su veliki interes za potencijalno ključnu debatu za izbore koji se održavaju za šest tjedana, 8. studenoga.
Dvoje kandidata sukobili su se i oko teme koju je Trump godinama nametao - pitanja je li Barack Obama rođen u SAD-u. Američki predsjednik, koji je rođen na Havajima, objavio je 2011. svoj rodni list kako bi zaključio tu temu, a Trump je tek ovog mjeseca javno priznao da vjeruje da je Obama rođen u SAD-u.
"On je počeo svoju političku aktivnost na temelju rasističke laži da naš prvi crni predsjednik nije američki državljan. Za to nije imao baš nikakvog dokaza. Ali on je ustrajao. Ustrajao je godinu za godinom", rekla je Clinton.
Trump je ponovio svoju optužbu da je neuspješna kampanja Clinton protiv Obame na izborima 2008. godine zapravo potaknula "aferu rodni list". "Nitko nije poticao to pitanje, nitko nije mario za to ... ja sam bio taj koji ga je natjerao da objavi rodni list i mislim da sam napravio dobar posao", rekao je Trump.
Pred kraj debate Trump je rekao da bivša državna tajnica Clinton nema fizičke izdržljivosti potrebne za predsjedanje državom. "Ona ne izgleda dobro, ona nema životne energije", rekao je i zabio si autogol.
"Kad netko proputuje 112 zemalja, kad dogovori mirovni sporazum, prekid vatre, oslobađanje talaca ... ili kad svjedoči 11 sati pred kongresnim odborom, tek tada može govoriti o izdržljivosti", odgovorila je Clinton.
Na početku debate kandidati su iznijeli svoje suprotstavljene vizije razvoja gospodarstva. Clinton je kazala da Trumpov plan ekonomske politike favorizira najbogatije. "I to bi zapravo bila najekstremnija verzija, najveće porezne olakšice za najmanji postotak najbogatijih koji smo ikad imali u ovoj zemlji", rekla je Clinton.
Vanjska politika
Demokratska kandidatkinja za američku predsjednicu Hillary Clinton u svojim je vanjskopolitičkim porukama poručila američkim saveznicima kako "SAD drži riječ" istaknuvši svoje dugogodišnje iskustvo na vanjskom planu u prvoj tv debati, vođenoj u ponedjeljak navečer s protukandidatom Donaldom Trumpom, u kojoj je, po ocjenama prvih anketa, odnijela pobjedu.
Clinton je u debati istaknula svoje vanjskopolitičko iskustvo kao dokaz svoje sposobnosti da bude nova vrhovna zapovjednica, dok je njezin republikanski protukandidat tvrdio kako je bivša državna tajnica ostavila iza sebe Bliski istok 'u plamenu'.
Dvoje protukandidata verbalno se sukobilo na nekoliko vanjskopolitičkih fronti uključujući Rusiju, Iran i borbu protiv džihadista Islamske države, a Clinton je pritom nastojala ukloniti zabrinutost nekih svjetskih čelnika koju je izazvala kandidatura populističkog biznismena za utrku za Bijelu kuću.
"Želim uvjeriti naše saveznike u Japanu i Južnoj Koreji i drugdje da imamo potpisane međusobne obrambene sporazume i da ćemo ih poštovati", kazala je demokratska kandidatkinja koja je Trumpa dovela u defanzivu na pitanjima širenja nuklearnog naoružanja, Iraka i uloge Ujedinjenih naroda.
"Želim, u svoje ime, a mislim i u ime većine američkih građana, reći da naša riječ vrijedi", kazala je Clinton, koja je isticala svoje dugogodišnje vanjskopolitičko iskustvo želeći se pokazati boljim kandidatom od Trumpa, novajlije u vanjskopolitičkim pitanjima, kojem je zamjerila na najavama da bi Washington mogao ponovno razmotriti svoja dugogodišnja partnerstva ako on postane sljedeći predsjednik.
"Moramo bliže raditi sa svojim saveznicima. To je nešto što Donald odbacuje", kazala je Clinton.
Trump je ranije kritizirao članice NATO-a da dovoljno ne doprinose Alijansi, a u ponedjeljak je ponovio svoje upozorenje da se Washington ne može sam nositi s problemom financiranja. "Želim pomoći našim saveznicima, no mi gubimo milijarde i milijarde dolara", kazao je Trump istaknuvši: "Mi ne možemo biti svjetski policajac".
Trump, nekretninski poduzetnik i bivša zvijezda reality televizije koja nikad nije obnašala neku izabranu političku dužnost, kritizirao je Clinton zbog njezine trgovinske politike, i rekao da bi ona odobrila kontroverzni trgovinski sporazum s azijskim zemljama iako se kao kandidat tome sporazumu protivi. "Bili ste u potpunosti za taj sporazum, a onda ste čuli što ja govorim, kako je sporazum loš, pa ste rekli 'Pa, ja ne mogu s time pobijediti u debati', a znate da kad biste pobijedili, odobrili biste taj sporazum", rekao je Trump.
Clinton je odbacila kritike. "Dakle, Donalde, znam da živite u vlastitoj stvarnosti, ali to nisu činjenice", rekla je Clinton.
Težak posao za moderatora
Clinton (68) je bila odjevena u crveno odijelo, dok je Trump (70) nosio tamno odijelo i plavu kravatu. Moderator Lester Holt jedva je u nekim trenucima uspijevao obuzdavati kandidate.
I Clinton i Trump, za koje ankete pokazuju da su najnepopularniji kandidati za Bijelu kuću u povijesti, nadali su se da će iskoristiti debatu kako bi privukli glasove neodlučnih birača, te ispravili nedostatke iz svojih dosadašnjih kampanja.
Dvoje preostalih predsjedničkih kandidata - libertarijanac Gary Johnson i Jill Stein iz Stranke zelenih - nisu pozvani na prvu predsjedničku debatu jer u ispitivanjima javnog mnijenja nisu prešli prag popularnosti od 15 posto na nacionalnoj razini.
Anketa Reutersa i Ipsos pulsa objavljena uoči prve debate pokazala je da Clinton vodi ispred Trumpa na tradicionalnom bojištu američkih predsjedničkih kandidata na Floridi, čime je ojačala svoju poziciju u utrci za Bijelu kuću.
Analitičari smatraju da će nakon ovakve izvedbe u prvoj debati, prednost Hillary Clinton porasti.
Iduća debata na redu je 9. listopada. (Hina)
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
