VIDEO Dvije godine od zagrebačkog potresa: Strah i užas pretvorili su se u beskonačno čekanje na obnovu

Na brojnim mjestima u Zagrebu i dalje možete proći samo na vlastitu odgovornost jer se još uvijek može dogoditi da vam na glavu padne nekakav dio fasade ili odlomljeni komad zida. Građani koji su ostali bez svojih domova i dalje žive po hostelima i kontejnerima, a neki su uzeli stvar u svoje ruke i odselili se izvan centra.

Tek je protekle subote, 19. ožujka, počelo rušenje uništene zgrade u Petrinjskoj ulici 25 u središtu Zagreba. Postupak javne nabave za radove uklanjanja zgrade proveden je u tek u siječnju ove godine.

Pročitajte i ovo Pripreme u slučaju potresa I oni su spremni: "Pružaju nam na neki način jedno smirenje, sigurnost''

"Na nivou Grada Zagreba i četiri okolne županije Ministarstvo je zaprimilo gotovo 15.000 zahtjeva za obnovu onih takozvanih crvenih i žutih zgrada. Do sada ih je po našim podacima isprocesuirano, odnosno spustilo ih se prema Fondu nešto više od 3000", rekao je za Informer Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Zaprimljeni zahtjevi se odnose na višestambene zgrade, obiteljske kuće, kao i zgrade javne namjene, ali prije godinu dana još uvijek nije bio riješen nijedan zahtjev za obnovu kuća. Navodno tu pomaka ima, tvrde iz Grada.

''Imamo 10 donesenih odluka, što za obiteljske kuće, što za višestambene zgrade, koje bi u ožujku trebale krenuti bilo s obnovom ili uklanjanjem i izgradnjom zamjenske građevine", dodao je Korlaet.

Još nije počela ni nekonstrukcijska obnova na zelenim zgradama, na kojima treba popraviti pročelja, dimnjake i slično. Iako su rješenja davno donesena. Sve to predstavlja opasnost i za stanovnike i prolaznike.

Pročitajte i ovo Istražila ekipa provjerenog Obnova nakon potresa kod nas i dalje stoji, Česi obnovili većinu kuća devet mjeseci nakon tornada: "Nisam imao nikakvih problema..."

"Što se tiče obnove privatnih zgrada, tu glavnu riječ ima Ministarstvo graditeljstva odnosno Fond za obnovu. Grad tu sudjeluje primarno s punjenjem Fonda sa svojih 20 posto, za 2022. godinu predvidjeli smo 160 milijuna kuna za tu svrhu. Grad se primarno bavi obnovom javnih zgrada u svom portfelju. To su odgojno-obrazovne zgrade, dakle dječji vrtići i škole. Zatim zdravstvene zgrade, zgrade u kulturi i ostale koje su u gradskom portfelju", kazao je Korlaet.

Ne znamo što će nam službe pričati ni s kakvim se brojevima i donesenim rješenjima mogu pohvaliti, ali golim je okom vidljivo da nema puno pomaka iako su prošle pune dvije godine.

Izmjene i dopune zakona, političari koji dolaze i odlaze - ništa nije pomoglo. Ljudi i dalje žive u kontejnerima. Imamo i novog ministra, onaj prije nije radio, kažu, ništa. Pa da vidimo što će, koliko brzo i efikasno napraviti novi.

Fotografije i video snimila je Anamaria Batur.

1.