Još nas svega tri dana dijeli od druge godišnjice potresa u Zagrebu i okolici. Građani se još uvijek suočavaju s psihičkim posljedicama, kretanjem na vlastitu odgovornost u blizini zgrada, kao i životom u hostelima. Puno je onih koji su tijek obnove uzeli u svoje ruke, stoga smo priupitali nadležne u Gradu Zagrebu kojoj je fazi tijek obnove.

Galerija Potres - 4 Potres - 5 Potres - 3 +1 Potres - 2

22. ožujak 2020. godine ostat će u gorkom sjećanju građanima Zagreba i okolice. Trenuci straha, užasa, ali i prirodne katastrofe ostat će povijesno zabilježeni. Ipak, hrvatska metropola kao da se ne odmiče od prošlosti ostavljajući oštećene i ruševne zgrade na milost i nemilost prirodi, ali i građanima.

"Na nivou grada Zagreba i četiri okolne županije je Ministarstvo zaprimilo gotovo 15.000 zahtjeva za obnovu onih takozvanih crvenih i žutih zgrada. Do sada je ih je po našim podacima isprocesuirano, odnosno spustilo ih se prema Fondu nešto više od 3000", rekao je tim povodom Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Zaprimljeni zahtjevi se odnose na više stambene zgrade, obiteljske kuće kao i zgrade javne namjene. No unatoč spomenutoj brojci zaprimljenih zahtjeva, prije godinu dana u gradu Zagrebu nije bio riješen niti jedan zahtjev za rušenje kuća. Čini se da tu napretka ipak ima.

"Prema zadnjim podacima koje imamo iz Fonda za obnovu konkretno od v.d. ravnateljice Fonda Snežane Penović imamo 10 odluka donesenih što za obiteljske kuće, što za više stambene zgrade, koje bi u ožujku trebale krenuti bilo s obnovom ili uklanjanjem i izgradnjom zamjenske građevine", dodao je Korlaet.

Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt U Muzeju za umjetnost i obrt zadovoljni produljenjem roka, imaju dvostruki razlog za slavlje: "Spas u zadnji čas"

Mario Uroš, izvanredni profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu Obnova na Građevinskom fakultetu: "Sve smo uspješno savladali, ostalo je izvesti taj projekt"

Korlaet ističe da je u dvije godine riješeno i pedesetak zahtjeva za ne konstrukcijsku obnovu koja također treba započeti s realizacijom. Riječ je o zelenim zgradama kojima treba obnavljati pročelja, dimnjake, zabate i sve one ne konstrukcijske elemente, a koji isto tako predstavljaju opasnost za sigurnost svojih stanara, ali i građana koji prolaze uz njih.

Uz sve navedeno 70 je zgrada na području grada Zagreba ušlo u proces samo obnove. Riječ je o zgradama koje imaju crvenu ili žutu naljepnicu te će kao takve sredstva za obnovu moći refundirati iz Fonda za obnovu, po dovršetku procesa.

S druge strane, Gradski ured za gospodarstvo grada Zagreba je putem tri ciklusa građanima dodijelio pomoć u iznosu od 50.000 kuna po pojedinačnom iznosu ovisno o stupnju oštećenja, a isplaćeno je ukupno oko 30 milijuna kuna. No građani trebaju pri tome trebaju razlikovati obnovu privatnih i javih zgrada.

"Što se tiče obnove privatnih zgrada tu glavnu riječ ima Ministarstvo graditeljstva odnosno Fond za obnovu. Grad tu sudjeluje primarno sa punjenjem Fonda sa svojih 20 posto, za 2022. godinu predvidjeli smo 160 milijuna kuna za tu svrhu. Grad se primarno bavi obnovom javnih zgrada u svom portfelju. To su odgojno obrazovne zgrade, dakle dječji vrtići i škole. Zatim zdravstvene zgrade, zgrade u kulturi i ostale koje su u gradskom portfelju", kazao je Korlaet.

Iz Fonda solidarnosti na Grad Zagreb preusmjerene su dvije milijarde kuna, a ugovoreno je projekata obnove i izgradnje u visini jedne milijarde kuna, odnosno za dvjesto zgrada javne obnove kao i štete nastale u komunalnoj infrastrukturi. Produljenjem roka povlačenja sredstava povukla bi preostala milijarda kuna što bi utjecalo da obnova ide u širem smislu. Provjerili smo na terenu kako žive građani u centru Zagreba. Točnije u Draškovićevoj ulici.

"Bilo je stvarno grozno, odvalio nam se jedan bočni zid od tavana i razni dimnjaci su popadali, te su prouzročili razne rupe po krovištu zgrade. Sva ta šuta se skupila na raznim mjestima i prije samog procesa obnove je bilo potrebno prvo sve temeljito očistiti što je predstavljao problem tko bi to uopće radio jer je to bila početna faza COVID-19. Međutim pojavljivali su se radnici koji su nudili svoje usluge, a mi stanari smo uzeli najpovoljnijeg ponuđača i onda su oni počeli raditi malo reda", rekao je Aldo Tardozzi, stanar užeg centra Zagreba.

Zgrada je zbog oštećenja dobila žutu naljepnicu. S obzirom na hladnije vrijeme, ali i kiše koje su mogle prouzročiti dodatna oštećenja stanari su se odlučili podići cijenu pričuve i uzeti kredit za obnovu sanacije štete. U međuvremenu je dio sredstava za obnovu zajedničkih prostorija dobiven i od strane grada Zagreba s čime su se obnovile zajedničke prostorije, popravila šteta nastala u hodniku kao i oko stubišta i prozora.

Ispred zgrade se nalazi i tramvajska stanica koja zbog prolaska tramvaja prouzrokuje dodatna svakodnevna podrhtavanja, stoga je potrebno pristupiti i temeljitijoj obnovi.

"Mi kao stanari čekamo da se usuglasimo do koje mjere ćemo popraviti jer postoje četiri stupnja koja se mogu primijeniti. Naravno htjeli bi da to bude što bolje i mislimo da nećemo ići na ovaj najviši stupanj obnove nego na stupanj manje", zaključuje Tardozzi.

I za kraj treba dodati da bi se većina zagrebačkih javnih zgrada trebala obnoviti do kraja 2023. godine, a kako bi one dugo tako i izgledale i opravdale status i ovog turističkog središta u gradu Zagrebu se razmatra i kažnjavanje "grafitera" koji su već počeli uništavati obnovljena pročelja.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju