Na lokalnim izborima prosječno 5,2 posto više žena nego 2005.

Najviše je narastao broj kandidatkinja za članice županijske skupštine i zagrebačku Gradsku skupštinu, pa je broj žena u prosjeku povećan za 6,6 posto odnosno s 21,7 posto prije četiri godine na 28,3 posto.

Zagrebačka Gradska skupština s 36,5 posto žena koje se natječu za gradske zastupnice, najviše se približila propisanom postotku od 40 posto podzastupljenog spola na stranačkim listama po Zakonu o ravnopravnosti spolova. Slijedi Istarska županija s 32 posto, Varaždinska županija s 31,7 posto, Sisačko-moslavačka sa 31,3 posto, Karlovačka s 30,7 posto i Primorsko-goranska županija s 30,1 posto žena kandidatkinja.

U priopćenju, koje potpisuje predstojnica Ureda Helena Štimac-Radin, navodi se da je povećan i broj žena na izbornim listama za gradska vijeća u prosjeku za 6,4 posto - s 22,6 posto na izborima 2005. na 29 posto za ovogodišnje izbore, a najviše žena kandidirano je za gradska vijeća u Ličko-senjskoj županiji (34,4 posto) i Istarskoj županiji (34,1 posto).

Po prvi put spominju se 'kandidatkinje'

Slijedi Bjelovarsko-bilogorska županija gdje se za gradska vijeća kandidiralo 32,6 posto žena, Međimurska i Primorsko-goranska s 31,7 posto , Virovitičko-podravska s 31,1 posto i Karlovačka županija s 30,7 posto. Najmanje se povećao broja žena za mandate u općinskim vijećima (4,3 posto) gdje se ove godine natječe 20,4 posto žena. Iz Ureda za ravnopravnost spolova ocjenjuju da bi se moglo očekivati da će se, nastavi li se takva dinamika i u slijedeća dva izborna ciklusa, posebice za županijske skupštine i gradska vijeća, doseći propisani zakonski prag od 40 posto zastupljenosti žena na kandidacijskim listama.

U priopćenju ističu da su, zahvaljujući Nacionalnoj politici za promicanje ravnopravnosti spolova, svi nadležni (DIP, lokalna izborna povjerenstva i Zavod za statistiku) dužni objavljivati statističke podatke o udjelu kandidatkinja u ukupnom broju kandidata na izbornim listama i po predlagateljima. Također dodaju da je za konačnu procjenu napretka u području sudjelovanja žena u političkom odlučivanju na lokalnoj razini potrebno pričekati završne rezultate svibanjskih lokalnih izbora. U službenim obrascima za provedbu predstojećih lokalnih izbora prvi je puta primjenjena uporaba ženskih oblika imenica - kandidatkinja, nositeljica lista i članica biračkih odbora, stoji u priopćenju.