Glasanje, ilustracija
Glasanje, ilustracija Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Lokalni izbori obično istaknu probleme stanovnika svakog mjesta u Hrvatskoj, no ovoga su puta otkrili i jedan zanimljivi fenomen. Oku nekih kandidata nije promaknula pozitivna energija koju su osjetili od građana tijekom kampanje. Sa sociolozima i psiholozima provjerili smo čemu se to može pripisati.


''Toliko ljudi nam je prišlo s pozitivnom energijom, osjetili su iskrenost i emocije. Točno sam se naježio koliko sam to osjećao. Osjetilo se da je vrijeme i da su ljudi čekali da se pojavi netko od nas malih i poniznih'', riječi su kojima je nakon izbora Zadranin Enio Meštrović opisao što je doživio tijekom kampanje. I drugi su kandidati osjetili posebnu energiju među biračima, a neki ju nazivaju i fenomenom.

O kakvoj je energiji riječ i odakle je ona potekla provjerili smo s psiholozima i sociolozima.

Voda je došla do usta

Psihologinja Mirjana Nazor kaže da, kako bi se to moglo pripisati mladima i novoj generaciji koja bira vlast, treba najprije provjeriti koliko je uopće mladih ispunilo svoju građansku dužnost.

''Ja bih prije bila sklona reći da su neke starije generacije, odnosno ljudi između 30 i 40 godina, jednostavno umorni od stare politike. Voda se dizala, došla je do usta, i sad smo rekli: 'Gotovo je! Ako se nećemo utopiti, moramo nešto promijeniti'. Bez daljnjega mislim da je i ponuda bila kvalitetnija, pa je i netko tko je inače orjentiraniji ili lijevo ili desno, zeleno, crveno, imao puno veći izbor nego dosad'', smatra Nazor. Dodaje da se zbog šire lepeze kandidata ''maknulo od onih tradicionalnijih politika''.

''Pojavila se nova šansa da će možda nešto biti bolje i dali smo joj priliku'', zaključila je Mirjana Nazor.

Enio Meštrović Pogledajte kako se čovjek koji je pomrsio račune velikim strankama pretvori u Ričarda: ''Napravit ću sve da ne za*ebe birače"

Psihologinja je istaknula i još jedan faktor koji je možda utjecao na izbore u Zagrebu. ''Tu je možda i potres pridonio velikoj promijeni. Ljudi su čekali, ali se mjesecima ne događa ništa pa su išli u drugom smjeru'', kaže.

Da su vrlo važnu ulogu u ovim izborima imali glasovi mlađih birača smatra psihoterapeut Milan Košuta, no dodaje da je novu energiju među biračima stvorilo nešto drugo osim samih kandidata i izbora.

''Mislim da stoji da su za to vrlo zaslužni mladi ljudi, ali mora se naglasiti nešto – a to je iskrenost Zorana Milanovića. Koliko god ljudima to smetalo i koliko god to ljudi smatrali agresijom, njegova je iskrenost bila uvod u to što se dogodilo, zato je taj novi val krenuo. To je on pokrenuo. U njemu su ljudi vidjeli autentičnost i iskrenost, i odlučili su glasati drugačije, pa kud' puklo'', pojašnjava Košuta. Dodao je i da su neka nova lica u politici zasigurno bila potaknuta Milanovićevom iskrenošću kako bi se kandidirali i ušli u političku arenu kako bi promijenili nešto u svojoj sredini.

''Tipičan je primjer Makarska gdje su ti mladi ljudi rekli: 'Pa dosta je devastacije naše obale'. Lupili su šakom od stol i rekli dosta je'', rekao je Košuta.

Darko Milinović Oni su zablistali na izborima bez pomoći velikih stranaka ili unatoč njima: ''Računam na one koji će glasati protiv HDZ-a i one koji će glasati za mene''

Teoretičar kulture i profesor na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci kaže da je umor od dosadašnje politike nije nikakav novi fenomen.

''Zamor dosadašnjom politikom, koju bismo mogli definirati kao profesionalnu, tehnokratsko- srednjostrujašku politiku pod okriljem reprezentativne parlamentarne demokracije i koja, uz sve afere s korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom, već neko vrijeme pokazuje i obilježja svojevrsnog autizma, otuđenosti od društvene baze i zatvorenost u vlastiti klasni balon koji im je zajednički, bez obzira na nominalne i deklarativne političko-vrijednosne razlike (HDZ i SDP kao dvije strane istog novčića) - nije novi fenomen. Pratimo trendove pokušaja uspostavljanja 'trećih političkih opcija' već neko vrijeme, ali takvima se nije lako zadržati i etablirati za duži vremenski period'', ističe profesor.

Dodao je da je politička novost u takozvanoj tranziciji u Hrvatskoj činjenica da su u prvom planu dvije ''trećstrujaške'' političke platforme – lijevo od SDP-a Možemo!, a desno od HDZ-a Domovinski pokret.

''Istovremeno bi se to moglo čitati i kao poruka birača da umjesto sivila spomenute otuđene birokratske politike političkih veterana, žele ideološki jasnije profilirane politike'', kaže Hromadžić.

Mlađe generacije su važan faktor

Kada je riječ o generaciji birača, ovaj teoretičar kultura ističe da je ona važan indikator u političkim procesima.

''Čini se da se njena važnost i pojačala u epohi tzv. selebrističke politike, politike kao društvenog polja koje je jako premreženo obilježjima matrice kulture spektakla. Otud i jačanje trenda davanja biračkog povjerenja i političkim opcijama koje nastupaju kao svojevrsni umjetnički performativi, otvoreno ironizirajući, pa i ismijavajući polje politike.

Za mlađe glasače, ali ne samo i isključivo za njih, izbor takvih opcija ima višestruku konotaciju. Simbolizira jasnu poruku što misle o klasičnoj stranačkoj, etabliranoj profesionalnoj politici, a istovremeno ih izvlači iz političke apatije i biračke apstinencije'', zaključio je profesor s riječkog fakulteta.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju