U Bruxellesu se dogovara 1800 milijardi eura za pomoć zbog koronakrize. Plenković: "Nadam se da će štedljive zemlje pristati na kompromis"

"Nadamo se da će skupina štedljivih zemalja, koje imaju problem s ukupnim iznosom paketa pronaći način da dođemo do kompromisa i da se pronađe rješenje za pitanje upravljanja Instrumetnom EU sljedeće generacije i za pitanja vezivanja vladavne prava s trošenjem proračunskih sredstava", rekao je Plenković dolazeći na nastavak sastanka.

Pročitajte i ovo Objavio na Twitteru Bangoura opisao bliski susret s Plenkovićem: "Znam da nećete vjerovati..." O turističkoj sezoni Premijer Plenković optimistično za CNN: "Budemo li na 60, 70 posto rezultata iz 2019. bit će vrlo dobro"

Europski čelnici u nedjelju, treći dan zaredom, pokušavaju dogovoriti paket vrijedan više o 1800 milijardi eura Zahtjevi štedljive četvorke - Nizozemske, Austrije, Danske i Švedske najveća su prepreka za postizanje dogovora.

Na stolu je sveobuhvatni paket težak preko 1800 milijardi eura, koji uključuje sedmogodišnji proračun od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 miilijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak kao zajmovi.

No, postoje velike razlike u pogledu visine proračuna i instrumenta za oporavak te u pogledu upravljanja tim sredstvma, odnosno uvjetima za dobivanje pomoć i kontrole trošenja tih sredstava.

Summit kasni zbog pregovora o 1800 milijardi eura

Nastavak europskog samita najavljen za 12 sati kasni zbog intenzivnih pregovora u različitim formatima kako bi se pokušalo doći do dogovora o paketu vrijednom više od 1800 milijardi eura.

U nedjelju, treći dan sastanka na vrhu EU-a, od ranog jutra traju konzultacije predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela s liderima članica, pojedinačno ili u većim skupinama.

Dosada je dva puta razgovorao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i franuskim predsjednikom Emmanuelom Maronom, a nešto prije 14 sati započeo je sastanak sa tzv. štedljivom četvorkom.

Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska glavne su prepreke za postizanje dogovora. Njima se pridružuje i Finska, koja međutim ne priznaje da je u klubu tih bogatih i štedljivih zemalja.

One traže daleko manji instrument za opravak od predloženih o 750 milijardi eura, a nije im prihvatljiv ni omjer između bespovratne pomoći i zajmova iz toga paketa.

Smatraju da, ako već mora biti bespovratne pomoći, da to bude daleko manje o predloženih 450 milijardi i da se trošenje tih sredstva strogo nadzire te da imaju pravo veta budu li imale primjebe u vezi s korištenjem europskog novca.

Očekuje se da će Mihel na početku plenarnog zasjedanja izići