Interventna i civilna policija su se sukobile s čelnicima sindikata i ostalim prosvjednicima bacajući ih na tlo prije nego što su desetke njih zadržali u blizini istanbulskog trga Taksim, pokazuju video i fotografije Reutersa.
Upozoravamo da bi videosnimka za neke čitatelje mogla biti uznemirujuća.
Guvernerov ured priopćio je da je nekim sindikatima bilo dopušteno držati spomen obilježja godišnjeg praznika rada, dok su oni koji su se "okupili nezakonito", kršeći pritom mjere zatvaranja i ignorirajući pozive da se raziđu, bili uhićeni.
Državna agencija Anadolija navela je da je 20 prosvjednika privedeno u zapadnom gradu Izmir.
U svrhu suzbijanja koronavirusa, Turska je ovaj tjedan usvojila 17-dnevno djelomično zatvaranje, pri čemu su na snazi naredbe o boravku kod kuće i zatvaranje škola i određenih tvrtki.
Novinarima onemogućili snimanje
Lokalni mediji izvijestili su o naporima policije u Istanbulu i Ankari da onemogući novinarima snimanje prvomajskih demonstracija i uhićenja.
U petak su turski mediji objavili da su policajci dobili upute da spriječe ljude u snimanju sigurnosnih snaga dok su na dužnosti. Kritičari taj potez smatraju nezakonitim te misle da se time krše prava građana.
Turska policija nije komentirala navode. Sindikat tiska DISK na Twitteru je napisao da "policija blokira" novinare koji snimaju prvomajske događaje, dodajući da "policijska okružnica ne može spriječiti" izvještavanje.
Tisuće građana na ulicama u Francuskoj
Tisuće stanovnika Francuske pridružile su se u subotu tradicionalnim prvomajskim prosvjedima širom zemlje unatoč restriktivnim mjerama uvedenim zbog suzbijanja širenja COVID-19.
Zahtijevali su socijalnu i ekonomsku pravdu te su prosvjedima otvoreno iskazivali protivljenje vladinim planovima koji se odnose na promjene naknada za nezaposlene.
U Parizu i ostalim većim francuskim gradovima - Lyonu, Nantesu, Lilleu i Toulouseu ukupno je organizirano tristotinjak skupova.
U francuskoj prijestolnici sindikalistima su se pridružili i članovi pokreta "Žutih prsluka" koji su prije tri godine pokrenuli val antivladinih prosvjeda, kao i radnici zaposleni u sektorima teško pogođenim pandemijskim ograničenjima, poput radnika u kulturi.
"Želimo živjeti, a ne preživljavati"
Sudionici marša nosili su zaštitne maske u skladu s pravilima te su isticali transparente s natpisima: "Dividende, a ne naknade za nezaposlenost prihod su lijenih ljudi" i "Želimo živjeti, a ne preživljavati".
"Puno novca ide onima koji imaju puno, a manje novca ide onima koji nemaju ništa, što se odražava na plan reforme osiguranja u slučaju gubitka radnog mjesta, koji želimo ukinuti", rekao je Philippe Martinez, šef sindikata CGT.
Većina demonstracija održana je u mirnome ozračju, premda je policija u Lyonu rastjerala skupinu od oko 200 demonstranata koji su bacali petarde, tvitali su iz prefekture Auvergne-Rhone-Alpes.
U Parizu, glavnome francuskom gradu u kojemu je raspoređeno oko 5000 policajaca, uhićeno je sedamnaest prosvjednika.
Odjeveni u crne majice s kapuljačama
Nekoliko se demonstranata odjevenih u crne majice s kapuljačama sukobilo s policijom. Neki su bacali kamenje ili prevrtali kante za smeće. Policija je izvijestila da je spriječila pripadnike anarhističkoga 'Crnog bloka' u nakani da formiraju prosvjednu grupu.
Prvomajskim događanjima prisustvovali su i vođa francuske ekstremne ljevice, Jean-Luc Melenchon i čelnica krajnje desnice, Marine Le Pen. Oboje se planiraju kandidirati na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
"Moja je želja da radnička klasa ne strahuje zbog nezaposlenosti i gubitka posla", rekao je Melenchon koji je u prosvjedima sudjelovao u Lilleu. Dodao je kako se nada da će se u taj grad idućeg 1. svibnja vratiti kao predsjednik države.
Marine Le Pen je ranije položila vijenac u podnožju pariškoga kipa nacionalne junakinje Jeanne d'Arc, koju njezina stranka koristi kao nacionalistički simbol te je upozorila na "potpuni kaos" bude li za predsjednika ponovno izabran Macron.
Osmi na svijetu po broju smrtnih slučajeva
Emmanuel Macron, bivši investicijski bankar, predsjedničke je izbore osvojio 2017., kada je obećao nov način upravljanja zemljom i provedbu nove politike.
No velik dio njegove reformske agende posrnuo je na borbama sa sindikatima, dok je pandemija zaustavila njegove planove čiji je cilj bila reforma mirovinskog sustava.
Francuska, koja je na neslavnome osmom mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva od posljedica COVID-19, od ponedjeljka će početi ublažavati treći 'lockdown', nakon što je u zemlji evidentirano smanjenje broja slučajeva zaraze.