Onkološka pacijentica pozitivna je na koronu već mjesec dana. Sustav ju ne smatra zaraznom, ali u bolnicu ne smije: "Rizik je neprihvatljiv"

Istražili smo kakvi su kriteriji za onkološke bolesnike kojima životi ovise o pravovremenom otkrivanju, liječenju i praćenju bolesti.

Pročitajte i ovo Dostupni novi termini Zavod pozvao na cijepljenje protiv gripe i COVID-a: Evo tko bi se trebao javiti ''Trenutak je ozbiljan'' Arena se sprema za prihvat pacijenata: ''Pripremamo se za 4. fazu dok u isto vrijeme poduzimamo sve da do nje ne dođe''

tri vijesti o kojima se priča Građani na nogama Masovno trovanje u susjedstvu: Stanje je alarmantno, među zaraženima i djeca VREMENSKA PROGNOZA Očekuje nas vrlo kišovit i iznadprosječno topao tjedan, a onda preokret! Moguć je i prodor polarne hladnoće ograđen lokalitet Mostarac je kupio parcelu i započeo radove, a onda šok! Mještani potvrdili najcrnje slutnje

Iz KBC-a Zagreb na upit DNEVNIK.hr-a pojasnili su kako postoji popis pretraga i zahvata za čije je obavljanje potrebno imati negativan nalaz na SARS-CoV-2. Također, kažu, europske i hrvatske smjernice razvrstavaju onkološke bolesnike u tri skupine ovisno o riziku napredovanja zloćudne bolesti.

"Oni niskog rizika neće imati značajnijih posljedica čak ni ukoliko se dijagnostički i terapijski postupci odgode na dulje vrijeme. Nasuprotno tome, bolesnici visokog rizika bi trebali bez veće odgode nastaviti liječenjem i kontrolama. Obiteljski bi liječnik tu trebao igrati vodeću ulogu, po potrebi se konzultirati s onkologom, infektologom ili epidemiologom", zaključuje predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Stjepko Pleština dodajući kako se u svakom pojedinačnom slučaju mora procijeniti omjer koristi i štete po pacijenta.

Isto potvrđuje i dr. med. Antun Koprivanac, voditelj Odjela za onkologiju i interventnu pulmologiju KB-a Sestre milosrdnice. Napominje kako su onkološki bolesnici među najugroženijom populacijom tijekom pandemije zbog visoke vjerojatnosti za razvoj komplikacija bez obzira na dob. Ipak, ističe, bolnički sustav unatoč svim okolnostima funkcionira i aktivno liječi pacijente sa zloćudnim bolestima.

"Sustavu pristupa dominantan postotak onkoloških bolesnika koji nije imao SARS-CoV-2 infekciju te stoga mora biti strogo zaštićen i pažljivo propustan za onkološke pacijente koje su do unazad 6-8 tjedana imali tu infekciju", pojašnjava dr. Koprivanac. Ističe, kod kontrola koje kod COVID pozitivnih osoba zahtijevaju invazivne postupke, naročito se preporuča velik oprez je opasnost da se nekog zarazi ipak postoji. Rizik da se pozitivnim nalazom dolazi među druge onkološke bolesnike, kaže, neprihvatljiv.

Dr. med. Ilona Sušac iz Lige protiv raka ističe da treba razlikovati redovne kontrole i aktivno liječenje onkoloških bolesnika. Kaže, redovne kontrole, ako pacijent nema vitalne ugroze, nisu hitne. Agresivna onkološka terapija za COVID pozitivne bolesnike ni ne može se provoditi jer im može ugroziti život.

"Puno je nepoznanica i nepredvidivih scenarija, ali ako nema vitalne ugroze, treba pričekati", zaključuje dr. Sušac.