Kriza zbog koronavirusa poremetila je potrošačke navike i opskrbne lance.


Tek suočeni s epidemijom, ostali smo bez medicinske opreme nužne za zdravstveni sustav. Nedostaje zaštitnih maski, naočala, rukavica, zaštitne medicinske odjeće.

Vezani članci Masovno cijepljenje na Velesajmu - 2 Krah druge faze: HZJZ otkrio koliko je osoba starijih od 65 dosad primilo cjepivo Na tržnici u Biškeku prodaje se sušeni korijen biljke Aconitum soongaricum kojom u Kirgistanu liječe COVID Ministar popio biljni tonik, tvrdi da teški COVID liječi za tri dana. Stručnjakinja upozorava: "Otrovan je i u najmanjim količinama"

Iako medicinske maske još uvijek teško nabavljamo, jer za njima vlada prava borba na svjetskom tržištu, barem imamo onih pamučnih na čiju su se proizvodnju bacili brojni mali proizvođači.

Kada je riječ o dezinficijensima, situacija je nešto bolja jer su ih u većim količinama počele proizvoditi ljekarne. No, da bi proizvodili dezinficijense potreban je medicinski alkohol kojega kronično nedostaje na tržištu.

Ne možemo se osloniti na uvoz

Na uvoz se više ne možemo osloniti jer su brojne zemlje zabranile izvoz strateški važnih proizvoda, pa upravo na alkoholu osjećamo posljedice ovisnosti o uvozu. To i ne bi bilo tako tragično da nemamo sve uvjete za njegovu proizvodnju.

Tako se, primjerice, nekada u pogonima sladorane u Županji proizvodilo 25.000 litara alkohola dnevno, no ta je proizvodnja zbog uvoza ugašena. Sada je, u situaciji kada se do neophodnog proizvoda ne može doći, ponovno pokrenuta. U kojim količinama – nismo uspjeli saznati jer iz Uprave tvrtke ne odgovaraju na upite.

U proizvodnju dezinficijensa, i to onoga za dezinfekciju površina, podova i predmeta, upustila se i naftna kompanija. Inače, to je proizvod koji su koristili za interne potrebe, a sada će dobro doći i na tržištu.

Povećanja potražnja dovela do nestašice

Povećana potražnja pak dovela je do nestašice kvasca na policama trgovina. Kao i alkohol, i kvasac smo nekada proizvodili, no proizvodnju smo prodali. Novi strani vlasnici istu su u Hrvatskoj ugasili i preselili je u inozemstvo. Ona u Hrvatskoj, kažu, nije bila isplativa.

''Premali kapacitet koji se danas ne može nositi s razvijenim tržištima, s fiksnim troškovima, prvenstveno obrada otpadnih voda. Danas egzistiraju tvornice kvasca za tržište od barem 20 do 30 milijuna ljudi'', kaže Martin Halusek, direktor hrvatske podružnice svjetskog proizvođača kvasca.

Činjenica da nemamo proizvodnju nema nikakve veze s nestašicom kvasca na tržištu, uvjeravaju nas. Problem nije niti u nabavi, već u potražnji koju proizvodnja jednostavno ne može zadovoljiti. Govore to i usporedne brojke prodaje kvasca u prva tri mjeseca prošle i ove godine.

Problem za proizvođače kave

''Prije godinu dana smo prodali za taj period 20 tona, a sada smo prodali 39 tona svježeg kvasca. Suhog kvasca u Hrvatskoj smo prodali tri tone, a u ovoj godini smo u kumulativnu prodali 14 tona'', kaže Martin Halusek.

I dok distributeri kvasca nemaju problema u lancu opskrbe, isti bi mogao biti problem za proizvođače kave. Naime, pandemija koronavirusa stvara rizik od zatvaranja luka, a time i nabave kave.

No jedan od vodećih proizvođača kave u Hrvatskoj odgovara da su na vrijeme osigurali dovoljne količine sirovine te tako amortizirali određene zastoje u lancu opskrbe i dopreme sirove kave iz zemalja izvoznica.

S druge strane, građevinarstvo već osjeća posljedice zbog problema u opskrbi. ''Opskrbni lanci pucaju. Znate da Hrvatska, nažalost, gro toga uvozi. Problemi su generalno što s isporukama, što s prijevozom. Generalno, sve je usporeno, nešto i nije moguće dobiti ovisno o vrstama materijala'', priča Dragutin Kamenski, prokurist građevinske tvrtke. A to onda utječe i na poslovanje građevinskih tvrtki.

Usporeni radovi

''Tako da su naše aktivnosti svedene na tridesetak posto od planiranih i to samo u određenim segmentima u kojima je moguće funkcionirati'', kaže Kamenski.

Tako su i radovi na gradilištima usporeni ili su potpuno stali, a tako će i ostati sve dok ne dođe do popuštanja mjera kako u Hrvatskoj tako i u zemljama iz kojih najviše uvozimo građevinski materijal – Italije i Njemačke. A zaustavljanje proizvodnje u Kini odrazilo se na nestašicu razne informatičke opreme, prije svega prijenosnih računa.

Zbog rada od kuće i nastave na daljinu u prvoj je polovici ožujka povećana prodaja upravo prijenosnih računala i TV uređaja, kažu nam iz jedne od najvećih i najpoznatijih domaćih trgovina informatičkom opremom. Oni su sami, ističu, uspjeli zadovoljiti povećanu potražnju jer su imali dovoljne količine robe. No, s fizičkim zatvaranjem dućana pao je i promet.

Proizvodnja je u Kini pak ponovno pokrenuta, no taj će se zastoj vjerojatno, upozoravaju trgovci, odraziti na cijene koje će u nadolazećim mjesecima vjerojatno biti više. Tako nam je ova kriza, kao niti jedna do sada, pokazala koliko je važno biti samodostatan i imati vlastitu proizvodnju.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!