Iz dana u dan, u Hrvatskoj je sve manje turista, a sve više nezaposlenih osoba. U crvenoj korona-zoni smo mnogim zemljama, a u crvenom je i turistički sektor.

Galerija


Umjesto uobičajenog "mravinjaka" u posezoni, i u vodi epidemiološki propisan razmak. Ne namjerno. Brojač kojim se tijekom prethodnih godina limitirao broj posjetitelja na 10 tisuća, ove godine gotovo da nije ni trebao.

Vezani članci Manja potrošnja ovog Crnog petka Stigli podaci o potrošnji na Crni petak: Hrvati ove godine trošili manje nego prošle Hotelijeri imaju velikih problema s gubicima - 4 Ništa od zarade za blagdane? Korona ispraznila hotele, a još problema stiglo je i s novim mjerama: ''Interesa ima, ali…''

U utorak je Nacionalni park Krka posjetilo tek 2000 ljudi, a početkom rujna u vodi podno Skradinskog buka osvježenje traži tek stotinjak njih. Prihod svih Nacionalnih parkova u Hrvatskoj ove je godine pao na tek tridesetak posto lanjskoga.

"Mi smo trenutno na 35 posto posjetitelja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, trenutno imamo 372 tisuće posjetitelja", kazala je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica.

A posjetitelje su ovoga ljeta na kapaljku brojali u jedinstvenom Muzeju maslinova ulja u središtu Pule. Koronavirus stavit će im ključ u bravu 15. rujna.

"Nismo uspjeli dogovoriti s privatnim vlasnikom dugoročni opstanak, sad kroz zimu do sljedećeg ljeta", rekla je direktorica Kuće maslinova ulja u Puli Lorena Boljunčić.

Drugim riječima, zbog manjka broja posjetitelja, nemaju novca za plaćanje najma. Kao ni za plaće radnika. "Nažalost, zaposleni će morati otići na burzu", dodaje Boljunčić.

Ondje je već više od 150 tisuća Hrvata. Kako je padao broj turista, rasla je nezaposlenost. Iako se za jug Hrvatske još leti iz četrdesetak destinacija, s posljednjim danom kolovoza čak 250 sezonaca prestalo je s radom u dubrovačkoj zračnoj luci.

Najveći porast broja nezaposlenih u srpnju

Dubrovačko-neretvanska županija u srpnju je imala najveći porast broja nezaposlenih osoba, od čak 82,8 posto. Cijeli turistički hranidbeni lanac je na koljenima.

Predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja Dubrovnik, Nino Dubretić kazao je što iznajmljivači traže: "Moratorij na kredite, na 12 mjeseci minimalno, logičnije bi bilo 15, da naplata krene s 1.7. kad se zaradi prvi novac i 2021., a druga stvar je kredit za likvidnost. Da se ti ljudi mogu financirat kao i poduzetnici".

Svoje traže i autoprijevoznici. Nakon niza prosvjeda po Hrvatskoj stigli su i na Markov Trg. "Grana koja sad na godišnjoj bazi bilježi 95 do 98 posto pada prihoda, s obzirom da se radi o važnoj grani turizma, smatramo da je nužno hitno djelovati", navodi Marko Slišković iz Inicijative povremenog prijevoza putnika, UGP.

Uz autoprijevoznike i putničke agencije. Posezona, kažu, nikad gora. "Sve ono što smo trebali raditi, školska putovanja, sve je odgođeno i nažalost, možemo očekivat prihod od nula posto", kazao je predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain.

Uskoro dodatne mjere

A turistički sektor može očekivati pomoć, poručuju iz Vlade. "Do kraja tjedna ćemo definitivno definirati koliko država to može izdržati, koliko država ima novca, u skladu s fiskalnim kapacitetima ćemo ići na dodatne mjere", najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Koje točno - još ne otkrivaju. Kao ni izvore financiranja. "Sve su opcije sad još uvijek na stolu. Bilo od EU sredstava, bilo od državnih sredstava, naravno da se vodi računa", kazala je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Kaže, ugostiteljima se i u prvom valu epidemije prvima pomoglo. A na tragu toga i budući su planovi.

"Vi se sjećate da novaca nije bilo ni za prvi krug mjera pa smo ih između ostalog našli, tako i sada gledamo", rekao je ministar financija Zdravko Marić. A pogled je, kaže, usmjeren isključivo na očuvanje radnih mjesta.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr