U Hrvatskoj nema postrožavanja mjera, nema obaveznog cijepljenja, niti COVID potvrda. Ima samo rasta novozaraženih. A premijer se ne želi nikome zamjeriti

Galerija 0 0 0 0

tri vijesti o kojima se priča eskalacija sukoba VIDEO Iran objavio koliko je mrtvih u izraelskim napadima. Oglasio se Trump: "Bit će toga još..." Koliko košta ljudski život? FOTO/VIDEO Objavljeno što je spasilo jedinog preživjelog iz aviona smrti: Poginulo više od 290 ljudi, obiteljima ponuđena odšteta (ne)sretno mjesto Sjedalo koje je spasilo putnika iz aviona smrti dosad su svi izbjegavali

Cijepljeni i necijepljeni - dva su tabora u Hrvatskoj. U Europskoj uniji manje od nas cijepile su samo Bugarska i Rumunjska, a premijer se ne želi zamjerati nikome.

"Mi ne možemo imati situaciju u kojoj ćemo se mi kao Vlada zamjerati ovima koji su antivakseri, a istodobno mjerama onemogućiti život onima koji su odgovorni i cijepili su se. Dakle nitko na kraju neće biti zadovoljan s nama", rekao je premijer Andrej Plenković.

Pa da svi budu zadovoljni - u Hrvatskoj nema postrožavanja mjera, nema obveznog cijepljenja, nema baš ni COVID potvrda, izvijestila je reporterka Dnevnika Nove TV Martina Bolšec Oblak. Pa čega onda, osim rasta novozarežnih, ima?

Prije malo više od mjesec dana na pitanje ima li nekog novog plana za ubrzavanje cijepljenja, Plenković je kazao: "Nemamo, iskreno, ne znam što bismo više napravili".

"Nećemo davati bombone da se netko cijepi nikada!", kazao je premijer.

"Da se mene pitalo, ja ne bih uložio lipe u kampanju. Mi smo sve pretpostavke napravili. Mi ne možemo dovesti za ruku svakoga i reći 'ajde se cijepit'", govorio je premijer prije 10-ak dana.

Da se puno toga moglo napraviti, pokazuju radovi Instituta za društvena istraživanja iz prošle godine i ovog proljeća. Prema njima se 50 posto ljudi odlučilo cijepiti, ali bio je i velik bazen neodlučnih.

"Negdje 30-40 posto su bili neskloni, samo jedan dio njih su antivakseri, dok je drugi dio nesiguran, ima strahove, određenu bojazan. Nit smo uspjeli sigurne cijepiti, niti smo aktivno radili s ovima koji su sigurno antivakseri", smatra Branko Ančić s Instituta za društvena istraživanja.

Premijeru je, ipak, nejasno zašto se ljudi ne cijepe unatoč svim apelima.

"Ne vidim u čemu je problem da se ljudi cijepe. Zašto se moglo cijepiti Danaca više, Nijemaca, Francuza više, šta su oni, pametniji od nas? Koji je catch?" pita se premijer.

Danci imaju kalendar cijepljenja. Svatko punoljetan dobio je svoj termin. Nisu cijepili preko reda, nisu imali nekoliko paralelnih sustava naručivanja, nisu poslovali s cvjećarnicama, nisu imali promašaje s narudžbama cjepiva i, eto, stigli su do 90 posto. A Francuzi?

Predsjednik Macron trpi prosvjede mjesecima nakon što je uveo COVID potvrde na svakom koraku. Pa ipak su stigli do 94 posto. Antropologinja Bukovčan pojašnjava da bez povjerenja u sustav nema ni potrebe za cijepljenjem.

"Povjerenje se stječe u dosadan sustav u kojem znate da će sve funkcionirati. U Hrvatskoj 30 godina to nismo vidjeli", kaže Tanja Bukovčan s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju s Filozofskog fakulteta.

Pa se netko ne cijepi jer se boji, ili ne vjeruje u sustav, ili ne vjeruje u znanost, stavova je puno.

"Sada je taj stav nemoguće promijeniti, ne mislim da treba raditi na promjeni stava, treba donijeti jednostavne praktičke mjere zbog kojih će se ljudi cijepiti", dodaje Bukovčan.

Bez jasnog stava države, društvo se raskolilo - upozoravaju psiholozi.

"Vidimo da su se sukobi premjestili na osobnu razinu. Vidimo da ljudi međusobno dolaze u sukobe, osobnu odgovornost preuzimamo da negdje hoće ići pa se zamjeraju drugima", kaže Anita Lauri Korajlija s Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta.

Jer politika nezamjeranja je zapravo politika nečinjenja. A u politici je najgore ne činiti ništa.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr