Na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe među ostalima su predsjednik Republike Ivo Josipovć, premijer Zoran Milanović, potredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, ministri Vedran Mornar i Mirando Mrsić, predstavnici SABH-a, lokalnih vlasti i dr.
Pročitajte i ovo
Posjet kosovskog premijera
Milanović: "Sve članice EU-a trebale bi priznati Kosovo"
Uzajamne optužbe
Turudić o Milanoviću: "Neću polemizirati s čovjekom koji se nije odazvao pozivu domovine"
Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca visokih dužnosnika ispred spomenika Prvom partizanskom odredu.
Premijer Zoran Milanović je u prigodnom govoru okupljenima poručio kako smo danas u Brezovici da se prisjetimo onoga što se dogodilo prije 73 godine. Naglasio je kako je današnji dan važan jer je Hrvatska pokazala da je znala prepoznati zlo i suprotstaviti mu se. Kako je rekao, jedan je narod iz komfora doma, mira i sigurnosti u kojem je živio prepoznao zlo i suprotstavio mu se.
Zbog čega premijer Zoran Milanović izbjegava susret s Angelom Merkel?
Prije 73 godine ovdje su bili mladi ljudi, mnogi od njih nisu se vratili. Nisu znali jedni za druge, nije bilo komunikacije, nije bilo interneta koji nas danas povezuje. Bio je otpor, prkos, suprotstavljanje nečemu za što su osjetili da ne valja, da je loše, rekao je Milanović.
Kako je naglasio, to loše ne smije se nikada rehabilitirati, a to su znali oni koji su stvarali noviju hrvatsku povijest, koji su pisali Ustav pa u Ustavu nema "nezavisne države". NDH je, kazao je, ono nešto što se dogodilo, ali s njome moramo držati - distancu.
Milanović je podsjetio i da su se i u drugim dijelovima Hrvatske okupljali mladi ljudi, pritom istaknuvši Prvi splitski partizanski odred. To je bio patriotski pokret, ljudski pokret, pokret prkosa i otpora, rekao je.
Hrvati su mogli čekati i kalkulirati, imali su svoju državu, ali mnogi od njih ocijenili su da je to loše i odlučili su da se tome moraju oduprijeti, rekao je. Ponovio je kako je hrvatski put u ovim je godinama i stoljećima bio težak te da nam ništa nije bilo dano. Za sve smo se morali izboriti. Sada konačno imamo nacionalu državu- najsigurniji instrument. Sve što nam treba je 50 godina mira, ako može i više, da se ljudi nikad više ne moraju okupljati u šumi, u Brezovici, poručio je premijer.
Josipović pozvao na obnovu srušenih spomenika
Predsjednik RH Ivo Josipović pozvao je danas predstavnike lokalnih vlasti okupljene na svečanosti u spomen-šumi Brezovica da nakon povratka na posao ne zaborave danas izgovoreno, nego da se više posvete obnovi srušenih spomenika NOB-u i promicanju antifašističkih vrijednosti.
"Tko je taj koji sprječava naše gradonačelnike da vrate spomenike Drugom svjetskom ratu u svoje gradove, koja je to sila koja ne da da se malo bolje financiraju udruge antifašista, koja ne dozvoljava da se u udžbenicima govori o istini u Drugom svjetskom ratu", upitao je Josipovič i zaključio da nema nikakve velike sile, da postoje oni koji misle drugačije, ali da "oni nisu krivi zato što su nevraćeni spomenici, što udžbenici možda nisu onakvi kakvi bi trebali biti, što nedostaje sredstava za afirmaciju antifašizma". "Krivi smo mi ovdje i zato se sutra vratimo u svoje urede i radimo ono o čemu ovdje danas govorimo", kazao je Josipović.
Ističući da su među okupljenima predstavnici stranaka lijevog i desnog centra, nazočne političare upitao je "mogu li zaista otići i u svojim stranačkim prostorijama zagovarati nešto drugačije od onoga što je izgovoreno u Brezovici".
Josipović je kazao i kako u svom uredu ima bistu Josipa Broza Tita, koju je tamo postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. "Ta bista i danas tamo stoji. Bila je tamo za predsjednika Mesića, bit će do kraja mog mandata, a siguran sam da će biti i u uredu budućeg predsjednika, tko god da to bude", rekao je.
Osnivanje Prvoga sisačkog partizanskog odreda nazvao je hrabrom i dalekosežnom odlukom, naglasivši kako se tekovine i rezultati antifašističke borbe protiv zla i ugnjetavanja ne smiju zaboraviti. Dodao je da su u sklopu te borbe postignuti i drugi važni ciljevi, da je uspostavljena republika umjesto monarhije te da je "stvoreno federativno uređenje nekadašnje države, koja je imala svoje mjesto u ustavnom i političkom uređenju i koja je omogućila da Hrvatska pravno i faktično bude proglašena samostalnom i neovisnom državom". Naglasio je i da je na čelu antifašističkog pokreta bio Hrvat, što je, kaže, najbolji odgovor onima koji iz različitih razloga izjednačavaju hrvatstvo s ustaštvom.
"Hrvatstvo nije jednako ustaštvo. Hrvatstvo je protiv ustaštva. To je jednostavna i jasna istina i nju nikada ne smijemo zaboraviti", poručio je podsjetivši da su se partizani borili protiv okupatora, ali i ustaša i četnika.
Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec je rekla kako je antifašizam okupljao je mnoge političke opcije - demokrate, demokršćane, liberale, socijaliste, komuniste i druge. Utemeljen je na najvišim demokratskim standardima i na negaciji ideologije fašizma, temeljene na imperijalizmu i rasnim zakonima", kazala je . Podsjetila je da je među 79 utemeljitelja Sisačkog odreda bio i Janko Bobetko, "koji se još jednom u poznijim godinama borio protiv sličnog zla u Domovinskom ratu".
"Hrvatska svojim ustavom slijedi tekovine antifašizma, obilježava Dan antifašističke borbe, a Hrvatski sabor je 2005., na 60. obljetnicu pobjede nad fašizmom, usvojio i deklaraciju o antifašizmu. Unatoč tomu, sporadično osporavanje antifašizma kao komunističkog naslijeđa, partizana kao komunista, isticanje simbola NDH i ustaštva, njihovo veličanje kao težnje hrvatskog naroda za svojom državom mora nas brinuti i na to treba reagirati", upozorila je Zgrebec.
Na skupu se u ime diplomatskog zbora nazočnima obratio veleposlanik Republike Poljske u Hrvatskoj Macie Grzegorz Szymanski. Govore su također održali zamjenik sisačko-moslavačke županice Zdenko Vahovec, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
U povodu 73. godišnjice ustanka i 69. godišnjice pobjede nad fašizmom, predsjednik Josipović je odlikovanja Reda Stjepana Radića uručio Nevenki Dujaković, Vasilju Kostelniku, Ćiri Nikoliću, Boži Šegonu, Marku Vučkoviću i Josipu Vujoševiću.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook