Tvrde kako se to ni u čemu ne protivi regulativi EU kao ni zaključcima Ministarske konferencije o održivom ribarstvu na Mediteranu, održane 2003.
Pročitajte i ovo
Znanstvenici su na skupu u Splitu također ocijenili da je proglašenje zaštite hrvatskoga Jadrana nužno zbog nadzora ribolova, te zbog zaštite Jadrana od ispuštanja ulja i drugih štetnih tvari iz brodova.
Istaknuli su da bi bilo kakvo odgađanje proglašenja ZERP-a, koji treba biti proglašen 1. siječnja 2008., bilo na štetu hrvatskih nacionalnih interesa na Jadranu.
U današnjem radu znanstvenika, tijekom kojega su razmatrana otvorena i sporna pitanja razgraničenja na Jadranu, šefica katedre za međunarodno pravo na splitskom Pavnom fakultetu znanstvenica Vesna Barić-Punda podsjetila je, govoreći o razgraničenju na moru između Slovenije i Hrvatske od 1991. do 2007., kako je Slovenija 2005. donijela zakon o proglašenju zaštićene ekološke zone i epikontinentalnoga pojasa, koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom, posebice s Konvencijom UN-a o pravu mora, jer Slovenija zbog svoga zemljopisnog položaja te pojase ne može ni proglasiti.
To je čak bilo i izričito navedeno u Memorandumu o Piranskom zaljevu iz 1993. u kojemu, uz ostalo, stoji da Slovenija nesumnjivo pripada skupini tzv. geografski zakinutih država, koje zbog položaja ne mogu proglasiti svoje ekskluzivne ekonomske zone, kazala je ugledna međunarodna znanstvenica Barić-Punda.
No, Slovenija 2006. donosi i Uredbu o određivanju područja ribolovnog mora Republike Slovenije, prema kojoj ribolovna zona "A" obuhvaća cijelu Savudrijsku valu i čini unutarnje morske vode Slovenije, ribolovnom zonom "B" Slovenija je zašla u more pod vlašću Republike Hrvatske, a slovenska ribolovna zona "C" u cijelosti je u području na kojemu Republika Hrvatska ostvaruje svoja suverena prava, kazala je znanstvenica Vesna Barić-Punda.
No, dodala je, "Europa nije uputila Sloveniji ni jedan disonantan ton, a kamoli kritiku. Znači li to da je članstvo u Europskoj uniji kriterij za stjecanje određenih prava, te da onda u Jadranu imamo dvostruke standarde.
To ne bi bilo dobro, iznad međunarodnog prava ne bi smjeli postojati nikakvi drugi kriteriji", istaknula je pravnica Vesna Burić-Punda.
Znanstvenik s Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. Davorin Rudolf ml. govoreći o razgraničenju na moru između Hrvatske, te Crne Gore i Bosne i Hercegovine, istaknuo je kako je međunarodno pravo mora dio cjeline međunarodnog prava, kojemu je cilj postizanje svjetskog mira i međunarodne sigurnosti.
Da bi se ti ciljevi ostvarili i jačali, razgraničenja između
Republike Hrvatske i njezinih susjeda mora počivati na načelu Badinterove komisije, što znači da su granice bivših jugoslavenskih republika sada međunarodne granice novoproglašenih država, istaknuo je Davorin Rudolf ml.
No, na temelju Protokola potpisanog između Vlade RH i Crne Gore o privremenom režimu uz južnu granicu između dviju država, koje ne prejudiciraju konačno razgraničenje dviju država, ne spominje se suverenost Hrvatske nad Prevlakom i Konavlima.
Kod razgraničenja nije poštovana ekvidistancija, odnosno crta sredine, ni u području Bokokotorskoga zaljeva, ni dalje prema
otvorenom moru do granice s Italijom, zbog čega je Hrvatska oštećena za oko 363 četvorna kilometra, rekao je Davorin Rudolf ml.
Ocijenio je kako je očito da je uspostavljeni režim na štetu
Hrvatske, pa ga treba prigodom konačnog razgraničenja ispraviti, osobito u dijelu u kojemu je ugovoreno da policijska tijela Crne Gore uređuju na području Hrvatske.
Osvrćući se na razgraničenje na moru između Republike Hrvatske i BiH, Davorin Rudolf ml. kazao je kako je Ugovor o državnoj granici između Hrvatske i BiH potpisan 1999 . godine između predsjednika dviju država, ratificiran u BiH, ali ga Hrvatski sabor nije ratificirao.
Davorin Rudolf ml. savjetuje da ga Hrvatski sabor poništi, budući je dao velike ustupke Bosni i Hercegovini jer je prepustilo otočiće Mali Školj i Veli Školj, kao i Rep Kleka Bosni i Hercegovini.
O pravnom razgraničenju Hrvatske i Italije u Jadranu danas su govorili i Igor Vio s Pomorskog fakulteta u Rijeci, o nekim pitanjima zaštite jadranske podmorske kulturne baštine Trpimir Šošić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, o ekologiji mora i balastnim vodama Adam Benović sa Sveučiliša u Dubrovniku te drugi pravni stručnjaci i znanstvenici.
-
opasni uvjetiFOTO Kaos u Slavoniji, KBC pun pacijenata! Prevrnuo se stroj za posipanje soli: "Ne izlazite iz domova"
-
majstori!Strašna Hrvatska srušila jaki Island na Euru i ostala u igri za polufinale!
-
Donosi ProvjerenoMajku dočekao prizor iz najgore noćne more: "Podigla sam joj glavu, primila sam je, izvadila sam je sama iz kade"
