"Cirkularna ekonomija nije samo još jedan zgodan termin koji dobro zvuči, njezini su učinci vidljivi i mjerljivi na najjasniji način – kroz radna mjesta", istaknuo je Zmajlović na međunarodnoj konferenciji "Gospodarenje otpadom 2015. - Croatia Waste Expo 2015".
Pročitajte i ovo
Riječ je o najmanje 12.000 radnih mjesta u svim segmentima sustava gospodarenja otpadom, a k tome se kroz izgradnju sustava gospodarenja otpadom građevinskom sektoru osiguravaju poslovi vrijedni gotovo pet milijardi kuna.
"Cirkularna ekonomija" znači ponovnu upotrebu, preradu i recikliranje proizvoda i sirovina, čime se jamči ušteda i manja ovisnost o uvozu energije i sirovina, čist i zdravi okoliš, te veća kvalitetu života građana.
'Prije radova na istraživanju nafte u Jadranu potrebna je procjena utjecaja na okoliš'
Podaci Europske komisije pokazuju da su upravo oporaba otpada i recikliranje među sektorima najotpornijim na krizu, s najbržim rastom tijekom proteklih godina, a najnovije istraživanje u Velikoj Britaniji potvrđuje izravnu povezanost povećane iskoristivosti sirovina s poboljšanjem zaposlenosti.
"U hrvatskom sustavu gospodarenja otpadom u protekle su tri godine pokrenuti projekti vrijedni preko pola milijarde kuna", istaknuo je Zmajlović. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost početkom godine raspisao je nove javne natječaje za nabavu komunalne opreme, vozila i mobilnih reciklažnih dvorišta, te je za sufinanciranje projekata osigurao 65 milijuna kuna.
U samo dva mjeseca čak 91 grad i općina uputili su zahtjeve za sufinanciranje 138 projekata. Iskorištena je preko trećina ukupnih sredstava, a za projekte nabave vozila već su iskorištena gotovo sva sredstva, 12,5 od 15 milijuna kuna, kaže ministar.
Za 13 hrvatskih centara za gospodarenje otpadom osigurano je gotovo pet milijardi kuna, od čega je oko 70 posto iz EU fondova, ostatak do 90 posto iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pa tako svega 10 posto pada na teret lokalnoj zajednici.
Zmajlović je najavio da ove godine s radom kreću centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, zajedno vrijedni preko pola milijarde kuna, koji će pokrivati potrebe Primorsko-goranske i Istarske županije i njihove 504.000 stanovnika. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
