Ako se promatra razdoblje od deset godina tada smo danas u lošijoj poziciji jer je 2000. na odmor išlo ukupno 56 posto građana, a u prošloj godini 49 posto, navodi se u istraživanju GfK pod nazivom 'Godišnji odmor i hrvatsko stanovništvo'.
Afrički CDC
Stručnjak upozorava: "Ova bi epidemija mogla biti najgora u povijesti"
Nestala je
Dok je Marija (21) nepomično ležala, radnik povukao jeziv potez: Policija sada traži ključan dokaz
NEZADOVOLJSTVO U ŠKOLAMA
Pobuna roditelja u zagrebačkoj gimnaziji: "Izgubili su jedno polugodište školovanja"
>> Kako na put s malo novca?
'Iskazi ispitanika pokazuju da je realizacija korištenja odmora u 2010. bila na razini od oko 41 posto, što je pad od 5 posto u odnosu na godinu dana prije, ali i dosta ispod željenih ili planiranih 52 posto', stoji u istraživanju.
Može se reći da je višekratno korištenje odmora (dva ili više puta u godini) češće zastupljeno kod građana Zagreba s okolicom (25 posto), kod građana iz naselja s preko 100.000 stanovnika (28 posto), kod visoko obrazovanih (24 posto), te onih s prosječnim mjesečnim prihodima kućanstava preko 9.000 kuna (oko 35 posto).
Najviše odlazaka bilo je iz Zagreba s okolicom (56 posto), kao i općenito iz naselja s preko 100.000 stanovnika ( oko 66 posto). Mlađa dobna skupina od 15 do 24 godine najviše je išla na odmor (oko 64%), a slijede starosne skupine od 25 do 44 godina (od 54 do 59 posto). Među najstarijima, 65 i više godina, na odmor izvan mjesta boravka otišlo ih je tek oko 22 posto.
Osobe koje nisu u braku također su više od prosjeka koristile odlazak na odmor (54 posto), dok su oženjeni/udate bili manje na odmoru (39 posto).
Stupanj obrazovanja proporcionalan s korištenjem odmora
S rastom stupnja obrazovanja značajno raste i korištenje odmora, kod osoba s najnižim obrazovanjem tek ih je oko 9 posto išlo na odmor, dok oni s najvišom naobrazbom, u oko 61 posto slučajeva koristilo je godišnji odmor izvan mjesta stalnog boravka. Naravno, visina mjesečnih prihoda kućanstava je također vrlo bitna za odlazak na godišnji odmor, u kategoriji niskih prihoda oko 14 posto je putovalo na odmor, dok je kod viših primanja (puno boljih od prosjeka ) oko 58 posto išlo na odmor.
Osobe koje se svrstavaju u nižu klasu odlazak na odmor koristile su tek u 19 posto slučajeva, kod srednje klase je to oko 43 posto, dok je kod više klase oko 58 posto onih koji su išli na odmoru izvan mjesta stalnog boravka. Na odmor je 2010. planiralo ići oko 52 posto građana, a realiziralo ga je oko 41 posto. Planovi za 2011. na razini su od oko 51 posto građana koji planiraju korištenje godišnjeg odmora (barem 5 dana) izvan mjesta stalnog boravka.
Na planirani odmor u 2011. mladi i visokoobrazovani
Za planirani odmor u 2011. nešto više od prosjeka opredijelili su se građani Zagreba s okolicom (71 posto), građani koji žive u gradovima s preko 100. 000 stanovnika (77 posto) te mladi od 18 do 24 godine (74 posto). Nasuprot tome, osobe s više od 65 godina samo u 24 posto slučajeva planiraju odlazak na odmor izvan mjesta boravka.
Za planirani odmor u 2011. nešto više od prosjeka opredijelile su se osobe s najvišim obrazovanjem (73 posto), zatim sa završenom srednjom školom (58 posto) te osobe s više od 11.000 kuna prosječnog mjesečnog prihoda kućanstva (83 posto). Anketa je provedena na 1.000 ispitanika u prosincu 2010. (Hina)