Nakon čitanja optužnice Pejnović je rekao kako se 'nikako ne osjeća krivim'. U optužnici, koju je podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Gospiću, navodi se da je Pejnović kao pripadnik milicije tzv. SAO Krajine za vrijeme srpske okupacije 4. listopada 1991. zajedno s ostalim pripadnicima paravojnih postrojba, iz zaseoka Čorci kod Vrhovina odveo šestero Hrvata prezimenom Čorak. Oni su najprije zatočeni, a sutradan su na predjelu Ćurinka-Oštri Vršak 'što hladnim, što vatrenim oružjem lišeni života', navodi se u optužnici. Vrhovni je sud predmet sa suda u Gospiću premjestio u Karlovac zbog formalnih razloga.
>> Odgođeno suđenje Nenadu Pejnoviću
Pejnović je, po iskazu koji je dao u istrazi, rekao da je iz Hrvatske izbjegao 1995. najprije u Srijem, a zatim u BiH. Kazao je da su ga, kad je 8. veljače lani došao u Vrhovine, neki od članova obitelji Čorak izudarali i predali policiji. Svjedoci su danas potvrdili da su i oni i okrivljeni Pejnović 1991. bili pripadnici paravojnih postrojba tzv. SAO Krajine.
I dok su trojica svjedoka za Pejnovića tvrdila da ga nikada nisu vidjela s oružjem u ruci, nego samo u maskirnoj odori, zaštićeni svjedok teško je teretio okrivljenika. Rekao je da je Pejnović bio pripradnik tzv. četničkoga štaba Brezovca, grupe koju, kako je dodao, nije mogao kontrolirati ni Martićev zapovjednik Milan Pupovac. Također je rekao kako nije vidio Pejnovića da odvodi ili ubija Čorkove, no dodao je da je u listopadu 1991. u zgradi milicije u Vrhovinama vidio sedam-osam članova obitelji Čorak. Nakon toga vidio je Pejnovića da ulazi u stanicu, a dvadesetak minuta poslije vidio je da nikoga od obitelji Čorak više nema u zgradi. Poslije se pričalo da je grupa Predraga Bakalajića, u kojoj je bio i Pejnović, zaklala Martina, Matu, Katu, Stjepana, Vladimira i Slavka (svi prezimenom Čorak) i njihova trupla bacili u bunar, svjedočio je zaštićeni svjedok. Svjedočio je također kako se pričalo da je Nenad Pejnović većoj skupini muškaraca prepričavao i pokazivao kako je zaklao jednog muškarca iz obitelji Čorak.
Đuro Vučinić, branitelj okrivljenika, na početku suđenja u zapisnik je izdiktirao primjedbu na sastav sudskog vijeća jer, kako je dodao, ne imenujući nikoga, neki suci nemaju iskustvo u kaznenim predmetima, što je suprotno Statutu Međunarodnoga kaznenog suda. Taj je Statut obvezujući i za RH kada se sudi nekome za djela kršenja ratnoga i humanitarnog prava.
Suđenje se održava pred neizmijenjenim sudskim vijećem kojim predsjeda sudac Ante Ujević. Drugi odvjetnik okrivljenika Ljubiša Drageljević tražio je prošle godine izuzeće cijeloga sudskog vijeća te izuzeće predsjednika Županijskoga suda u Karlovcu Ivana Perkovića i njegove zamjenice Vesne Britvec. No, Vrhovni je sud ta izuzeća proglasio neosnovanima. Suđenje se nastavlja sutra, a najavljeno je svjedočenje šestero svjedoka.
