Poražavajuće brojke: 87 posto žena mijenja ponašanje kako bi izbjegle uznemiravanje, a 60 posto prilagođava odjeću

Neki oblik uličnog uznemiravanja doživjelo je barem jedan put u životu gotovo 80 posto žena, rečeno je u subotu na predstavljanju kampanje STAND UP, u okviru koje se provode akcije kojima se želi podići svijest građana o sveprisutnom i dobro poznatom problemu iako se o njemu malo govori.

tri vijesti o kojima se priča Rat na Bliskom istoku Iranski predsjednik poslao pomirujuću poruku susjedima, istovremeno ispaljeni projektili na zemlje Zaljeva Rat na Bliskom istoku VIDEO Bliski istok gori: Iranski predsjednik poslao dvije važne poruke. Trump najavio težak udar nestali tijekom borbi Kraj dugogodišnje potrage: U BiH pronađeni posmrtni ostaci, sumnja se da pripadaju hrvatskim žrtvama

"Ulično uznemiravanje nije izolirani incident, nego globalni društveni problem koji utječe na svakodnevicu ljudi, u najvećem slučaju žena”, istaknula je Anja Zulić u ime Zaklade Solidarna, koja je lokalni partner inicijative L'Oreala i nevladine organizacija Right To Be.

Objasnila je da se pod uličnim uznemiravanjem podrazumijeva svaki oblik neželjenog ponašanja na ulici, u javnom prijevozu, u trgovinama, u barovima, poput dobacivanja, uhođenja, pipkanja, zvižduka, dodirivanje, neprimjerena gestikulacija, sve ono što na neki način ženi stvara nelagodu.

Međunarodno istraživanje, koje je 2023. proveo IPSOS na 20.000 ispitanika u 20 zemalja pokazalo je da je gotovo 80 posto žena doživjelo neki oblik uličnog uznemiravanja, od čega je, napomenula je, njih 87 posto izjavilo da prilagođava svoje strategije ponašanja kako bi potencijalno izbjegle ulično uznemiravanje, mijenjaju rute kretanja, a čak 60 posto prilagođava odjeću ili načine šminkanja kako bi ga izbjegle.

Kroz kampanju protiv uličnog uznemiravanja, koja je u Hrvatskoj počela prošle godine, dosad je educirano gotovo 2000 građana, u srednjim školama, fakultetima, firmama, organizacijama civilnog društva.

5D – distract, delegate, document, delay i direct

Na tim se treninzima pokazalo da ljudi primjećuju uznemiravanja na javnom mjestu, ali ne znaju kako reagirati, u čemu pomaže metodologija nazvana 5D – distract, delegate, document, delay i direct.

Odvlačenje pažnje odnosi se na to da da promatrač u toj situaciji postavi neko banalno pitanje ili, primjerice, u javnom prijevozu stane između dvije osobe, dok delegiranje znači da se obrati nekoj osobi od autoriteta koja se nađe u blizini.

Poželjna je i odgođena reakcija, kada se nakon incidenta uznemiravana osoba pita je li u redu, što može pomoći da se smanji trauma s obzirom na to da su istraživanja pokazala da se ona može usporediti sa seksualnim uznemiravanjem.

Jedna od metoda je dokumentiranje, ali ne da bi se stavilo na društvene mreže nego ponudilo snimke osobi koja je uznemiravana, kao dokaz ako to odluči prijaviti policiji što postoji kao mogućnost, iako za Hrvatsku još nema statistike o takvim prijavama.

Zulić kaže da je izravna reakcija prema osobi koja nekoga uznemirava možda najnesigurniji oblik reagiranja, a radi se tako da se kratko i izravno zatraži od nje da prestane s time, bez ulaženja u polemike.

U sklopu kampanje na Cvjetnom trgu postavljena su dva velika umjetnička platna koja simbolički prikazuju kontrast između javnog prostora obilježenog strahom i onoga utemeljenog na solidarnosti, te ukazuju da i građani mogu pomoći da se ulično uznemiravanje smanji.