Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Od 1. siječnja počeo se obračunavati porez na kamate na štednju. Prema istraživanjima više od dvije trećine Hrvata redovito štedi i to u prosjeku 457 kuna na mjesec.


S bankarskim stručnjacima provjerili smo na koji način i od kada će se obračunavati porez te koliko ćete manje zaraditi od štednje na kraju godine.

Vezani članci Euro Što su to offshore tvrtke i zašto ih se često povezuje s pranjem novca? Stručnjaci otkrivaju kako funkcioniraju Zdravko Marić Dug opće države na kraju lipnja iznosio je 87,4 posto BDP-a

Ukoliko odlučite da vam se isplate kamate na štednju one će se oporezivati, ali samo dobit od kamata u ovoj godini dakle u ovih nekoliko dana. Sva ona dobit ostvarena od kamata iz 2014. godine neće se oporezivati.

Na ušteđenih 10 tisuća kuna uz kamatu od 2 i pol posto na godinu biste zaradili 250 kuna i na to platili 30 kuna poreza. Na 50 tisuća kuna i 1250 kuna dobiti porez bi iznosio 150 kuna. Ušteđevina od 100 tisuća kuna donijela bi 2 i pol tisuće kuna, a porez bi iznosio 300 kuna.

Oko pola milijuna građana moglo bi ostati bez 500 kuna godišnje!

'Uz 12 posto poreza na kamatu pridodat će se još i prirez. To je bitno napomenuti, dakle ispast će efektivno malo više od 12 posto. Dakle prilikom isplate na primjer u banci kada razročavate svoja sredstva vama će banka obračunati porez i prirez umjesto vas ga doznačiti poreznoj upravi i lokalnoj samoupravi i ostatak vama isplatiti na račun', pojasnio je Vjeko Peretić, bankarski stručnjak, za Dnevnik Nove TV.

Prema posljednjim podacima HNB-a građani su u listopadu imali ušteđene 163 milijarde 565 milijuna i 273 tisuće kuna.

Porez se ne uvodi za novac koji netko drži na tekućim računima, izostavljeni su i investicijski i mirovinski fondovi te osiguravateljska društva.

'Mislim da to građane ipak ne treba toliko zabrinjavati, taj je porez među najmanjima u Europskoj uniji i bitnije je odabrati pravi proizvod u pravoj instituciji banci ili osiguranju koji će vam dati sve ono što očekujete odnosno odabrati negdje nekoga tko vam nudi možda više pa ćete anulirati taj porez', kaže Peretić.

Banke kažu kako ne očekuju smanjivanje štednje niti su to primijetili kod klijenata od najave poreza. Prošle su godine građani na mjesec štedjeli 15 kuna više nego 2013.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju