Saborski odbor za pravosuđe podržavao je Vladin prijedlog izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, popularno zvanog 'lex Perković' kojim se ukida vremensko ograničenje za provedbu europskog uhidbenog naloga, ali tek od 1. siječnja 2014. godine.
Većina nije podržala prijedlog Jadranke Kosor u kojem je također tražila ukidanje vremenskog ograničenja, s tim da bi on odmah stupio na snagu. Podržao ga je jedino HDZ-ov Vladimir Šeks. Nije podržan ni prijedlog grupe zastupnika iz redova HDZ-a, HDSSB-a i Hrvatskih laburista koji su tražili da se 'lex Perković' stavi van snage i vrati na pozicije iz 2010. godine.
Iako je na početku sjednice predsjednik Odbora Josip Kregar zamolio zastupnike da se, s obzirom da o ovom zakonu rasprava u javnosti traje već tri mjeseca, suzdrže svih rasprava koje 'apeliraju na ponos, samosvjest te osjećaje pobjede i poraza', to naravno nije bilo moguće, pa je na sjednici bilo i povišenih tonova.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da mu nije jasno čemu toliko žestoka rasprava u javnosti o 'toliko perifernom pitanju kao što je datum stupanja zakona na snagu'.
'To nije bitka, tu nema pobjednika ni poraženih, to je dijalog i bit će toga sigurno još. Od početka smo se u ovoj priči prema EU postavili u podređeni položaj. Znam, dugo smo pregovarali, 12 godina, pa smo navikli na to, pa čim dođe nešto iz Bruxellesa mi prvo pitamo koliko visoko moramo skakati i toliko i skačemo', objašnjavao je ministar izmjene zakona.
Objašnjavajući prijedlog HDZ-a, HDSSB-a i Laburista, HDZ-ov Davorin Mlakar je kazao da je on imao za svrhu vratiti se na tekst zakona iz 2010. godine koji je Europska komisija smatrala dogovorenim.
'Predložili smo takav zakon da bismo vam pomogli da ne tonete dublje u probleme jer ne možete nasilnom politikom diktirati rad pravosudnih tijela. Hajde jednom budite pametni i neka ovaj zakon nastupi osam dana nakon izglasavanja' rekao je Mlakar, a ministar Miljenić i SDP-ov Peđa Grbin su mu objasnili da je prijedlog grupe zastupnika nemoguće provesti, jer bi, vraćajući se na pozicije iz 2010. godine, kršili niz direktiva i odluka EU.
>> Odvjetnik supruge Stjepana Đurekovića: Razočarani smo što Perković još nije izručen
'U lipnju kad ste donosili ovaj zakon sa 82 izmjene on je stupio na snagu odmah, a sada mijenjate jedan članak i on stupa na snagu tek 1. siječnja. Zašto? Osim ako je istina da želite svoju katastrofu prikriti izmjenama Ustava i interveniranjem u Kazneni zakon da biste krivicu prebacili na dugoga' komentirao je Mlakar te dodao da će HDZ biti protiv izmjena zakona dok se ne riješi pitanje stupanja 'lex Perković' na snagu.
I njegov stranački kolega Vladimir Šeks imao je niz pitanja za ministra – što je sa zastarom koja je sada obligatorna, a ne fakultativna kao što je bila prije izmjena zakona iz lipnja te zašto stavlja odgodu stupanja zakona na snagu.
'I gdje je taj konkretni njemački uhidbeni nalog koji je došao u RH? Gdje je došao i kada? Prema mojim informacijama, na sudovima se ne nalazi. Gdje je nestao, ne čovjek kako kaže Bare, nego nalog', pitao je Šeks ministra aludirajući na uhidbeni nalog za Josipa Perkovića. Zanimalo ga je i postoji li razdoblje na koje će se odnositi nemogućnost zastare.
Pitanjima se priključila i ministrova stranačka kolegica Ingrid Antičević Marinović koja ga je pitala koliko je uhidbenih naloga došlo u Hrvatsku, za koja kaznena djela, jesu li ti ljudi koje se traži u Hrvatskoj te koliko je Hrvatska izdala uhidbenih naloga.
Ministar je rekao da je u Hrvatsku do danas stiglo 125 europskih uhidbenih naloga, 52 osobe iz tih zahtjeva ne nalaze se u Hrvatskoj, u devet slučajeva su zemlje koje su slale zahtjeve odustale od njih, 27 zahtjeva je realizirano, a 25 predmeta ne možemo obraditi zbog vremenskog ograničenja koje još uvijek na snazi.
'Ti zahtjevi odnose se na različite slučajeve, od krađe automobila do teških ubojstava, profili i zemlje koje šalju naloge su različiti. Čak i s ovih 25 predmeta koje ne možemo realizirati, Hrvatska je iznad europskog prosjeka po ispunjavanju europskog uhidbenog naloga, kod nas se to provodi brzo i učinkovito', tvrdi Miljenić te dodaje da je Hrvatska poslala 22 europska uhidbena naloga.
Odgoda primjene izmjenjenog zakona napravljena je, kako je rekao, zato što su se tako dogovorili s Europskom komisijom, a zastara nije fakultativna jer, objasnio je, takvo nešto je potpuno nedopustivo u jednoj pravnoj državi.
'Kada govorimo o zastari, ako je Komisija nikada nije spominjala, zašto je vi spominjete. Čemu biti papskiji od pape. Pa mi moramo nešto proizvoditi, a ne govoriti tko tu kome slaže kakve lego kockice', podigao je glas ministar, na što je Mlakar kazao da nije došao u Sabor da bi vikao na zastupnike, a ministar je odgovorio da su i njega dosta vrijeđali posljednjih mjeseci pa je sve pretrpio.
'A što se tiče naloga za Perkovića, ne znam gdje je i ne zanima me zato što postoji policijski ured koji se time bavi i prosljeđuje to dalje sudovima', kazao je Miljenić te dodao da će promjene Ustava o nezastarjevanju teških ubojstava sezati do tuda da će svaki ubojica odgovarati za to dok je živ. (Agencija VLM)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
