Vlada je na današnjoj sjednici izvijestila kako ide provođenje reformi. Koliko se učinilo i s čime se Vlada može pohvaliti, govori i činjenica da je to bila tek 21. točka na dnevnom redu.

Galerija


Od provedenih reformi još uvijek se živi na lovorikama porezne reforme od prošle godine. Predsjednik Vlade sazvao je za sljedeći tjedan i posebnu zatvorenu radnu sjednicu Vlade o reformama.

Vezani članci Mislav Bago o obećanim reformama (Foto: Dnevnik.hr) - 1 "Priča o reformama u Hrvatskoj je priča o jetiju - svi znaju da postoji, ali ga nitko nije vidio" Slika nije dostupna Dalić: "Izvanredna uprava u Agrokoru je primjer reforme"

Ministrica gospodarstva komentirala je jedan reformski zakon za drugim, ali od njih desetak nijedan još nije na snazi, a samo je jedan usvojen.

„Usvojili smo Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave“, poručila je Martina Dalić.

Odmah nakon izvješća o reformama premijer je za sljedeći tjedan sazvao zatvorenu neformalnu sjednicu vlade o reformama i povlačenju novca iz EU fondova.

„S obzirom da imamo niz pitanja koja moramo o ovoj temi riješiti, molim da se svi pripremite i blokirate si vrijeme u četvrtak od devet do jedan za ove dvije teme na jedan malo sustavniji način“, kazao je premijer.

"Nije to kritika, već dobra inicijativa"

Ministar uprave Lovro Kuščević taj potez premijera ne smatra kritikom već „dobrom inicijativom“ premijera.

Ministar financija ističe pak reformu cestarskog sektora i uštedu na refinanciranju dugova, ali priznaje da vlada nije brzi vlak kada je u pitanju provođenje reformi.

„Što se tiče reformskog paketa i općenito našeg rasporeda, vi znate da su bile neke okolnosti koje su utjecale na to da se rokovi pojedini implementacija pomaknu“, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Upitan zašto još nije značajno smanjio broj državnih agencija i trošak javne uprave, resorni ministar upire prstom u prethodnika iz redova Mosta.

„Nijedan od tih projekata i programa nije bio osim u nacrtu mjere kako ona ima svoj naslov. Nikakva razrada nas nažalost nije dočekala“, kaže Kuščević.

Iz udruge Lipa pobrojali su stvari iz samog Vladinog plana s početka godine.

„Poboljšanje raspolaganja državnom imovinom - ništa! Revidiranja sustava plaća u javnoj upravi - ništa! Racionalizacija državne uprave - ništa! Poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava - ništa!“ kaže Zoran Low iz udruge Lipa.

Vlade, lijeve i desne, iz godine u godinu pišu planove, analiziraju i najavljuje strukturne reforme. No niti od ove vlade ništa. Stotine milijuna ili milijardi poreznih obveznika država troši na krivi način, za preskupu i neracionalnu upravu, zdravstvo koje nikako da postavi kriterije što se plaća, što je besplatno i na kraju kako sanirati mirovinski fond koji je sve prazniji.

Koje su reforme najvažnije?

Reporter Nove TV Mislav Bago u Dnevniku je analizirao koje su reforme najvažnije.

„Većina nas vjerojatno će otići u mirovinu prije no što dočekamo strukturne reforme. Tri najveća problema već desetljećima su mirovinski i zdravstveni sustav te plaće državnih službenika i namještenika. Za mirovine se godišnje izdvoji 36 milijardi kuna, zdravstvo troši 25 milijardi kuna, a za plaće državnih službenika izdvajaju se 22 milijarde kuna“, analizira Bago.

Ističe kako je mirovinski sustav poluprazan, a problem leži i u činjenici kako Hrvati postaju sve starija nacija.

„Procjenjuje se da će 2030. godine 24 posto stanovništva biti starije od 65 godina. Odnos mirovina i plaća u ovom trenutku iznosi 1:1,16 dok je 90-ih taj omjer iznosio 1:3. Jedino rješenje koje se nazire jest duži radni vijek, ukidanje svih privilegija“, kaže Bago.

Kad je riječ o zdravstvenom sustavu, u HZZO se godišnje uplaćuju 23 milijarde kuna, dok se na zdravstvene usluge godišnje troši 25 milijardi kuna.

Država mora donijeti odluku koliko nam bolnica treba i kako regulirati KBC-ove u odnosu na županijske bolnice i doktore opće medicine. Još je bolnija točka kako regulirati pitanje plaćanja zdravstvenih usluga. Mi smo zemlja socijalne solidarnosti, no pitanje je do kada ćemo moći tako funkcionirati“, kaže Bago.

Bago podsjeća kako je u državnim službama i javnoj upravi zaposleno 250.000 ljudi.

„Godišnje se izdvajaju 22 milijarde kuna. Problem je što se na zaposlene u državnom sektoru ne primjenjuje Zakon o radu te za njih vrijede posebni zakoni. Država već desetljećima pokušava uvesti kriterij iste plaće za isti posao, no još uvijek ništa od toga. Broj zaposlenih u državnoj upravi i javnom sektoru treba se smanjiti kako bi privatni sektor napokon mogao početi disati“, kaže Bago.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.