12.39 - Premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić održali su nakon sjednice Vlade konferenciju za medije. Tema je bio proračun. Premijer Orešković rekao je kako misli da se radi o realnom planu i dodao da će se sutra sastati s potpredsjednikom EK.
Pročitajte i ovo
'Nama je vrlo bitan realan plan. Najlakše je napuhati brojke pa da EK kaže to nema logike. Dva posto je realan plan. Mi smo predložili 3 posto deficita što je vrlo ambiciozno, ali je realno', poručio je premijer Orešković.
'Deficit smo vrlo jasno smanjili i to na tih tri posto. Bavit ćemo se i s dugom. Od svakog mjesta smo očekivali reforme i to ćete isto saznati prije 10. ožujka koje su to reforme. Neke sam već prezentirao, ali bit će i dodatnih', poručio je Orešković.
'S moje strane i u ime vlade mogu reći da je ovo realan plan i sutra ćemo imati prikiku čuti što misli potpredsjednik EK', rekao je Orešković .
Prije novinarskih pitanja kratko se obratio i ministar Marić.
'Ja bi rekao da je premijer sve rekao. Ponavljam još jednom, ova projekcija za ovu godinu je realna i ono što je sigurno, mi svi skupa očekujemo od samih sebe, a i uz potporu gospodarstva da taj gospdoarski rast i ubrzamo. Važno je istaknuti da uz projekciju deficita možemo računati sa stabilizacijom javnog duga. Naša je ideja uz stimuliranje gospodarstva smanjivati taj javni dug', rekao je Marić.
Marić je novinarima rekao da on ne bi rekao da ovaj i prethodni proračun imaju istu strukturu.
'Mislim da smo vrlo jasno rekli da smo morali planirati preko 2 i pol milijarde kuna stavki na rashodovnoj strani koje utječu na deficit. Upravo za tih 2 i pol milijarde kuna bilo je potrebno naći najmanje toliko racionalizacija. U isto vrijeme što se tiče rashodovne strane važno je spomenuti komponentnu vezanu za korištenje sredstava EU. Samo u tom dijelu predvidjeli smo 450 milijuna kuna iz tih općih izvora za sufinanciranje projekata', rekao je Marić.
'Što se tiče samih ušteda, mirovine nismo dirali. Predvidjeli smo i određeno povećanje. Kod plaća za ovu godinu smo predvidjeli onih 0,5 posto minulog rada. Napravljeno je temeljito skeniranje cijelog proračuna po aktivnostima, po programima. Tražili smo način kako rashodnu stranu svesti u limite koji su održivi', poručio je Marić.
'Što se tiče reakcija međunarodnih organizacija, sutra imamo dodatni test jer dolazi Valdis Dombrovskis. Razgovarat ćemo o smjernicama. Što se tiče MMF-a oni su jučer dali kratku izjavu, mislim da nema razloga da nešto pretjerano komentiramo, ali rekao bih da je s jedne strane ohrabrujuća, a s druge strane je realno sagledala izazove s kojima se trebamo suočiti. Očekujemo i daljne dolaske komisije i razgovore. Za prvu ruku mogu reći da su ohrabrujuće poruke', rekao je Marić.
Odgovorio je i na pitanje što će biti s mjerama za zapošljavanje i ponovio da ih ne treba dovoditi u vezu s naknadama za novorođenčad.
'Mi smo u ovom proračunu osigurali sredstva od 100 milijuna kuna za novorođenčad. Što se tiče naknada i poticaja za zapošljavanje taj dio nema nikakve veze sa stavkom za novorođenčad. Ta stavka se neće smanjitvati u odnosu na proračun lani, novitet je da će bit značajniji dio europskih sredstava, odnosno fondova', rekao je.
Vlada planira proračunske prihode od 113 milijardi kuna i rashode od 120,4 milijardi
Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade.
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini za 2 posto.
'Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje', istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, dodavši da su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije.
'Projekcije su realne. Do sada je bila praksa da se prenapuhuju makroekonomske projekcije, a temeljem toga prihodna strana proračuna. To se nije pokazalo kao dobra strategija', ustvrdio je.
U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije.
Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.
Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada se fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije, naveo je Marić
Rashodi u ovogodišnjem proračunu planiraju se u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna.
Tako bi proračunski deficit iznosio 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto projiciranog BDP-a. Deficit opće države za ovu godinu iznosio bi, pak, 9,2 milijarde kuna, ili 2,7 posto BDP-a. Po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 deficit opće države trebao bi biti oko 3 posto BDP-a.
U nastavku pročitajte kako je tekla sjednica vlade:
10.49 - 'Smatra se primjerenim da novi terminal zračne luke nosi ime Franje Tuđmana. Ministarstvo je zatražilo i dobilo potporu obitelji prvog hrvatskog predsjednika. Zatražena su i mišljenja ustavnih imatelja udjela. Predloženom odlukom odrađuje se naziv koji glasi Zračna luka Franjo Tuđman', rekao je ministar Oleg Butković. Vlada je donijela odluku.
10.29 - Proračunski deficit iznosio bi 7,5 milijardi kuna, ili 2,2 posto projiciranog BDP-a. Deficit opće države za ovu godinu iznosio bi, pak, 9,2 milijarde kuna, ili 2,7 posto BDP-a. Po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 deficit opće države trebao bi biti oko 3 posto BDP-a.
'Kako god bilo naš ciljani deficit bit će na razini od 3 posto BDP-a. Mislim da je to vrlo jaka i snažna poruka potpredsjedniku EK. Mi ovim proračunom vidimo da su konsolidacija i smanjivanje deficita nužne', rekao je Marić.
'Hvala za odličan proračun. Fokusirali smo se na EU fondove i to je nama ključ za rast. Dva posto je realan rast. Mislim da smo optimizirali rashode i na kraju da je deficit od tri posto vrlo jaka poruka koju će EK vidjeti kao veliki plus. Sad trebamo krenuti. Vama se ministre Mariću posebno zahvaljujem za trud', rekao je orešković.
Vlada je usvojila smjernice.
100 milijuna kuna za novorođenčad
10.22 - 'Unatoč projiciranom gospodarskom rastu i prihodima, u četiri i pol tjedna ova Vlada se fokusirala na rashodnu stranu proračuna, jer je smatra ključnim instrumentom fiskalne konsolidacije', naveo je Marić
Rashodi u ovogodišnjem proračunu planiraju se u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna.
Rast ovogodišnjeg proračuna je prije svega zbog rashoda povezanih s iskoristivosti EU fondova, rekao je. Nužno je povećanje rahoda u proračuna za 2016.
'Za 2016. godinu bez da smo krenuli u razgovore smo morali planirati 2 i pol milijarde kuna više', poručio je Marić.
'Planirali smo indeksaciju mirovina, a u isto vrijeme prirodni priljev novih umirovljenka i to je iznos od 400 milijuna kuna', kaže Marić. U proračunu je planiran i iznos od 100 milijuna kuna za poticaje za novorođenčad.
10.18 - U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije.
Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je.
Temeljem tih makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
'U 2017. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 3,7 posto', rekao je.
10.10 - Prva točka dnevnog reda bio je Prijedlog smjernica za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i projekcija za 2017. i 2018.
'Da se nadovežen na uvodne riječi, ovo nam je zadnji korak u proračunskom procesu. Moja namjera je prezentirati smjernice, dakle okvir s tri osnovna elementa. Jedan je makroekonomski okvir, prihodna strana proračuna i limiti koje ćemo svi skupa u iduća dva tjedna morati implementirati. S tim u svezi je koncipirana prezentacija.
Prije svega, što se tiče makroekonomskih kretanja. Mislim da je izuzetno važno da sagledamo realno trenutnu situaciju i da temeljem toga pogledamo kako stvarati projekcije i planirati proračun. Očekujemo ove godine rast BDP-a na dva posto', rekao je ministar financija i dodao da se radi o realnim projekcijama. Dodao je i da kao vlada moraju učiniti puno više i sve potrebno da se rast u godinama koje dolaze ubrza iznad razina koje su u smjernicama.
'Naša očekivanja su da se gospodarski rast ubrza i da učinimo sve što je u našoj moći da se ubrza', rekao je.
Orešković zahvalio svima
10.05 - Na početku se premijer Tihomir Orešković zahvalio svima i dodao da su posljednjih dana puno vremena i truda uložili u proračun. Ispred nas je jedan dio proračuna, ali mislim da s moje strane nekakve glave poruke su da je bitno da imamo nekakve promjene. Svi znamo da je teško, svi znamo da kad god je promjena da postoji strah, ali mislim da je na nama da kroz komunikaciju i dijalog objasnimo zašto su potrebne reforme', rekao je Orešković. U izvješću Europske komisije ne očekuje previše promjena. 'Sutra ćemo imati priliku prezentirati naš plan koji je realan', rekao je i dodao da misli da su donijeli svoje reforme. 'Počeli smo, ali imamo dosta posla ispred nas', zaključio je.
Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu s projekcijama za 2017. i 2018. godinu. (Hina/Ma.B.)
-
zagonetka u graduŠto to piše? Zagrepčani su u čudu gledali ZET-ove natpise: "Zaključavanje starijih", stiglo objašnjenje
-
Objavila CarinaEuropom se širi nova varijanta virusa: Kina zabranila dio uvoza iz Hrvatske
-
Važno je znatiJeftino je, ali krije brojne opasnosti, od Brankine kuće ostalo je samo zgarište: Ako se tako grijete, na ovo trebate paziti
