Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon realnog smanjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,7 posto u ovoj godini, Vlada u 2015. očekuje njegov rast od 0,5 posto.


Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2015. do 2017. godine, objavljene u utorak, temelje se na pretpostavci izlaska zemlje iz dugotrajne recesije, uz vrlo blage stope gospodarskog rasta te postupnog smanjivanja proračunskog deficita.

Vezani članci Premijer Andrej Plenković ''Idućih nekoliko tjedana bit će kritično. Ima jedan dobar znak'', Plenković zanimljivo komentirao i stanje u KB-u Dubrava Premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade Plenković: ''Mjere počele djelovati, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije'', Beroš upozorio na jedan veliki problem

Nakon realnog smanjenja bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,7 posto u ovoj godini, Vlada u 2015. očekuje njegov rast od 0,5 posto. Pritom se najznačajniji pozitivan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga koji će zabilježiti rast od 3,6 posto te od bruto investicija u fiksni kapital s rastom od 1,6 posto, navodi se u dokumentu Vlade.

Blagi pozitivan doprinos doći će i od osobne potrošnje za koju se očekuje rast od 0,2 posto. S druge strane, negativan doprinos ovakvom kretanju BDP-a očekuje se od uvoza roba i usluga koji će u 2015. godini zabilježiti rast od 3,5 posto te od državne potrošnje koja će biti pod utjecajem fiskalne konsolidacije s rashodne strane proračuna.

Vlada objavila Strategiju programa do 2017. godine!

U nastavku projekcijskog razdoblja Vlada očekuje ubrzanje realnog rasta BDP-a. Tako u 2016. godini predviđa rast od 1,3 posto, a u 2017. rast od 1,5 posto.

Ubrzanje ekonomske aktivnosti temeljit će se prvenstveno na pozitivnom doprinosu izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital dok se značajniji pozitivan doprinos potrošnje kućanstava može očekivati tek prema kraju razdoblja.

U pogledu kretanja na tržištu rada prema administrativnim izvorima, u 2015. godini Vlada očekuje, unatoč smanjenju broja zaposlenih za 0,7 posto, smanjenje prosječne stope nezaposlenosti na 19,5 posto kao rezultat izraženijeg pada radne snage. U idućim godinama predviđa se daljnje smanjenje administrativne stope nezaposlenosti, i to na 19,1 posto u 2016. te 18,4 posto u 2017. godini.

Evo koju su ocjenu Vladinoj ekonomskoj politici dali menadžeri

Tijekom 2015. godine Vlada očekuje ubrzanje inflacije te prosječni rast indeksa potrošačkih cijena od 1,4 posto. U idućem razdoblju prosječna inflacija ubrzat će na 1,9 posto u 2016. te 2 posto u 2017. godini, procjenjuju u Vladi.

Proračunski prihodi i rashodi ponajviše pod utjecajem izdvajanja HZZO-a

Ukupni prihodi državnog proračuna u 2015. godini projicirani su u iznosu od 96,6 milijardi kuna.

U 2016. godini, pak, ukupni prihodi ostat će na približno istoj razini kao i 2015., odnosno iznosit će 96,1 milijardu kuna, dok se za 2017. godinu predviđaju u iznosu od 101,5 milijardi kuna, odnosno uz međugodišnji rast od 5,6 posto, navodi se u Smjernicama.

"Kretanja prihoda državnog proračuna u razdoblju od 2015. do 2017. godine određena su očekivanim blagim oporavkom gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir promjene poreznih politika kojima se nastoji smanjiti porezni teret rada i malog poduzetništva te na taj način potaknuti gospodarski rast. Također, projekcije prihoda za iduće srednjoročno razdoblje umanjene su za prihode kojima se financira obvezno zdravstveno osiguranje, a koji od 1. siječnja 2015. godine više nisu prihodi državnog proračuna već pripadaju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kao izvanproračunskom korisniku. Tako se za 2015. godinu ukupni prihodi umanjuju za oko 19,5 milijardi kuna. Stoga su projekcije ukupnih prihoda državnog proračuna za razdoblje 2015. - 2017. znatno niže u odnosu na izvršenje prihoda u ovoj i prethodim godinama", navodi se u Smjernicama.

U 2015. godini Vlada procjenjuje ukupne rashode državnog proračuna u visini od 108,8 milijardi kuna, što je 21,3 milijarde kuna manje u odnosu na plan proračuna za 2014. godinu.

Od ukupnog iznosa smanjenja, 19,6 milijardi kuna odnosi se na izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz sustava Državne riznice. Preostalo smanjenje u iznosu od 1,7 milijardi kuna odnosi se na smanjenje rashoda za zaposlene od 646 milijuna kuna, materijalnih rashoda za 518 milijuna kuna, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna za 372 milijuna kuna te rashoda za nabavu nefinancijske imovine od 198 milijuna kuna.

Istodobno, planirano je povećanje financijskih rashoda za 191 milijun kuna, subvencija za 93 milijuna kuna i ostalih rashoda za 444 milijuna kuna.

U 2016., pak, Vlada očekuje smanjenje ukupnih rashoda državnog proračuna na 108,2 milijarde kuna dok se u 2017. godini očekuje povećanje ukupnih rashoda za 1,2 milijarde kuna, čime će zabilježiti razinu od 109,4 milijarde kuna.

Ovakvo kretanje rashoda u 2015. i 2016. godini određeno je značajnim povlačenjima sredstava iz EU fondova, koji imaju neutralni utjecaj na manjak, napominje se u Vladinom dokumentu.

Kretanje deficita i duga

U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda svih razina proračuna opće države, Vlada očekuje smanjenje planiranog manjka s 5 posto BDP-a u 2014. na 3,8 posto u 2015. godini, pa na 3,6 posto u 2016. odnosno 2,3 posto u 2017. godini.

Pritom će najveći doprinos ukupnom manjku konsolidirane opće države dati državni proračun koji će u 2015. zabilježiti manjak od 3,6 posto BDP-a, u 2016. od 3,5 posto BDP-a, a u 2017. godini od 2,2 posto BDP-a.

Dakle, očekuje se postupno smanjenje deficita državnog proračuna s planiranih 15,6 milijardi kuna u 2014. na 12,2 milijarde kuna u 2015. godini, a u idućim godinama predviđa se dodatno smanjenje manjka i to na razinu ispod 3 posto BDP-a, prvenstveno kroz konsolidaciju na rashodnoj strani proračuna.

Manjak izvanproračunskih korisnika u promatranom srednjoročnom razdoblju iznosit će u prosjeku 0,1 posto BDP-a, dok će lokalna država bilježiti uravnotežen proračun.

Sukladno kretanju manjka konsolidirane opće države, a uzimajući u obzir planirano predfinanciranje u 2014. za potrebe u sljedećoj godini te očekivane privatizacijske primitke, u 2015. godini Vlada procjenjuje da će dug opće države iznositi 81,6 posto BDP-a. Na kraju 2017. očekuje se smanjenje duga opće države na razinu od 81 posto BDP-a.

Navedeni proračunski manjak je iskazan prema nacionalnoj metodologiji koja nije u skladu s europskom metodologijom nacionalnih računa prema kojoj se iskazuju proračunski manjak i dug opće države te koja se koristi u sklopu procedura ekonomskog upravljanja na razini EU, napominje se u dokumentu.

Prema novoj metodologiji, proračunski manjak u 2013. godini iznosio je 5,2 posto BDP-a, a dug opće države 76,5 posto BDP-a. Očekuje se da bi u 2014. godini proračunski manjak mogao iznositi 5,8 posto BDP-a, a dug opće države 81,7 posto BDP-a. S obzirom na nedavne izmjene sektora države, puni prelazak na ESA 2010 kod iskazivanja planiranog proračunskog manjka i duga, na kojima će se temeljiti i novo fiskalno pravilo, očekuje se od Programa konvergencije u travnju 2015. godine, stoji između ostalog u vladinim Smjernicama. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook