Sredstava tog sindiciranog kredita koristit će se za vraćanje kredita podignutih ranijih godina, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade koja je prihvatila odluku o tom zaduženju. 'To nije povećanje duga Republike Hrvatske, nego sredstva za povrat kredita iz prethodnih godina', istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker. Na taj devizni kredit sindiciran kod domaćih banaka obračunavat će se promjenjiva kamatna stopa u visini šestomjesečni EURIBOR uvećan za 4,25 posto.
>> Vlada bi rezala regres, božićnice i dar za djecu
Prva rata krajem ožujka
Kredit će dospjeti u dvije jednake rate, prva krajem ožujka 2013., a druga godinu dana kasnije, krajem ožujka 2014. Potpredsjednik Vlade i ministar financija članovima Vlade iznio je i najnovije podatke HNB-a i Ministarstva financija o dugu hrvatske države - dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države iznosi 117,9 milijardi kuna, što je 35,4 posto BDP-a. Za usporedbu, u zemljama članicama EU27 taj je udio većinom iznad 60 posto, kazao je Šuker.
'Na umu imati strukturu duga'
Po najnovijim podacima, vanjski dug Hrvatske je nešto manje od 44 milijarde eura, rekao je Šuker i istaknuo da pritom treba imati na umu strukturu tog duga. Vanjski dug središnje države je 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu, izravna strana ulaganja s iznosom 7,37 milijardi eura imaju udio 16,1 posto, vanjski dug banaka je 9,89 milijardi eura, ili udio od 22,7 posto, a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) je 21,52 milijarde eura, što je udio od 49,4 posto u ukupnom vanjskom dugu.
'Ne bježimo od toga da je to dug'
'Ne bježimo od toga da je to dug Republike Hrvatske, ali pitanje je da li bi gospodarski rast proteklih godina bio koliki je bio da nije bilo stranih ulaganja', kazao je Šuker. Usporedio je i podatke o deficitu koji je u Hrvatskoj, kaže, 4 posto BDP-a, a u EU27 je prosječno preko 7 posto. Ovo brojke koje stvaraju obveze i nije dobro da ih se dodatno politizira, rekao je Šuker. (Hina)
