PROČITAJTE PISMO kojim je Vlada odgovorila Reding

Vlada je odmah odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je u srijedu najavila da će Europskoj komisiji predložiti moguće aktiviranje sankcija predviđenih člankom 39 iz pristupnog ugovora.

Naime, Reding je nezadovoljna planom Vlade da u roku dva tjedna pošalje u saborsku proceduru prijedlog izmjene odredbe kojom se europski uhidbeni nalozi primjenjuju samo na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. godine, da se one usvoje u parlamentu do kraja jesenskog zasjedanja, a da na snagu stupe 15. srpnja iduće godine.

>> Slučaj 'lex Perković': Reding hrvatskoj Vladi poslala novo pismo

U Vladi su ostali iznenađeni spominjanjem mogućnosti aktiviranja mjera. Smatraju da bi to došlo u obzir tek u slučaju da se radi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa. Naglasili su da Hrvatska izvršava europski uhidbeni nalog, a obvezala se uskladiti i Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.

Pročitajte i ovo Novi paketi zakona Primorac potvrdio: "Porez na kratkoročni najam treba povećati četiri puta" sjednica Vlade Plenković se obrušio na Milanovića: "Ogoljeni su svi njegovi lažni narativi. Nitko ga ne zove pa sam sebi stavlja crveni tepih"

Pismo ministra pravosuđa Orsata Miljenića prenosimo Vam u potpunosti:

"Poštovana potpredsjednice Reding,

zahvaljujem Vam na pismu od 4. rujna 2013. godine. Iznenađen sam Vašim najavama da dete predložiti Komisiji mogude aktiviranje zaštitnih mjera iz članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Najprije, da bi uopde došla u obzir primjena članka 39. Ugovora o pristupanju mora se raditi o ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acquisa.

U konkretnom slučaju, Republika Hrvatska, ne samo da izvršava Europski uhidbeni nalog, ved je preuzela obvezu uskladiti Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Štoviše, uputili smo Vam i jasno definiran vremenski redoslijed u kojem de se zakonske izmjene izraditi, donijeti u Saboru i stupiti na snagu. Dakle, u svrhu usklađenja s acquisom, poduzeli smo sve radnje koje smo smatrali potrebnim, ali i koje ste Vi od nas tražili.

Međutim, pored ovog postoji i jedno puno značajnije pitanje vezano uz najavu mogudnosti primjene članka 39. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, a tiče se različitog tretmana država članica u identičnim pravnim situacijama. Kao što Vam je poznato, dvije države članice, Slovenija i Češka su također bile unijele vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u svojim pristupnim pregovorima. Ugovor o pristupanju za te dvije države je u zaštitnoj odredbi, dakle u članku 39., identičan onom u Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Obje zemlje, podsjedam, uvele su vremensko ograničenje primjene Europskog uhidbenog naloga 2004. godine. Republika Slovenija provela je usklađenje s acquisom u listopadu 2007. godine koje je stupilo na snagu u veljači 2008. godine. Češka Republika izvršila je zakonsku promjenu u svrhu usklađenja tek u ožujku 2013. godine, s tim da ta promjena stupa na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Komisija je za primjenu zaštitne odredbe iz njihovih pristupnih ugovora imala trogodišnju nadležnost i ovlasti prema tim državama članicama, kakve danas ima u odnosu na Republiku Hrvatsku, ali nije primijenila navedenu zaštitnu odredbu, iako se neusklađenost kod Slovenije protezala više od tri godine, a kod Češke gotovo deset godina.

Polazedi od načela jednakog pristupa državama članicama i vjerodostojnosti Komisije, jedini logični zaključak zašto Komisija nije aktivirala odredbu članka 39. Ugovora o pristupanju u slučaju Slovenije i Češke, jest da nije bilo ozbiljnih nedostataka prenošenja pravne stečevine. Stoga je jasno da u slučaju Republike Hrvatske također nema ozbiljnih nedostataka u prenošenju pravne stečevine.

Zbog svega navedenog, žalimo zbog Vaše namjere da Komisiji predložite razmatranje aktiviranja članka 39. Ugovora o pristupanju, osobito u svjetlu hrvatske odluke o žurnoj promjeni sporne odredbe Zakona, definiranju jasnih rokova u kojima de to biti napravljeno te očito različitog postupanja prema državama članicama. Takav stav ne možemo smatrati pravičnim.

Uz izraze poštovanja, Orsat Miljenić." 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook