Deficit državnog proračuna sve je veći, a kao jedna od mjera štednje spominje se i novac iz 2. mirovinskog stupa.
Pročitajte i ovo
vlada suzbija spekulacije
Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena"
Uštede u proračunu
Vlada predstavila rebalans proračuna: Pogledajte gdje se najviše trošilo, a gdje uštedjelo
Galerist Stjepko Hrelja smatra da od novca u drugom mirovinskom stupu za proračun i nema previše koristi. 'Može ukinut što god hoće i uzet sve te pare, ali nama nikad dosta, i to se nikad neće vratiti', izjavio je.
Slično razmišlja i Predrag Bejaković, profesor s Instituta za javne financije, koji smatra da bi takva mjera mogla imati štetne posljedice. 'Učinci koji će se na taj način ostvariti vjerojatno neće polučiti značajnije uštede u poboljšanju financijskog stanja u Hrvatskoj i smanjenju deficita, a u velikoj mjeri mogu nepovoljno utjecati na buduća mirovinska prava', zaključio je Bejaković.
Prema podacima iz HSU-a u drugom mirovinskom stupu nalazi se oko milijun i pol građana, odnosno onih koji su barem jednom uplatili u drugi stup, što stvarnu brojku čini manjom.
Zagreb: Gradskim zastupnicima 2,9 milijuna kuna
U drugom je stupu oko 60 milijardi kuna, od toga najmanje 40 milijardi kuna u obveznicama.Tijekom prošle je godine u drugi stup uplaćeno oko 5 milijardi kuna, a 4 obvezna fonda zaradila su oko 2 milijarde i 90 milijuna kuna.
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja smatra kako bi uzimanje novaca iz drugog stupa bila dobra vatrogasna mjera.'Na šteti je oko 250 tisuća građana s mjesečnom bruto plaćom većom od 8 tisuća kuna i njima bi trebalo štetu kompenzirati u budućnosti', smatra Hrelja te dodaje kako učinke drugog stupa treba procijeniti.
'Nema smisla da ljudi štede ako će im mirovina iz dva stupa biti manja nego da imaju mirovinu po osnovi generacijske solidarnosti', rekao je Hrelja.
Iskustva zemalja poput Poljske i Mađarske, koje su novac iz drugog stupa povukle, nisu obećavajuća, a na opasnosti upozorava i profesor s Instituta za javne financije Predrag Bejaković. 'Kratkoročni, slabi učinci donijeli su dugoročno velike štete', ističe.
Kako kaže ministar financija Slavko Linić, o navedenom prijedlogu odlučit će premijer, uži kabinet i vlada, dok se HNS već izjasnio protiv.